Jedno od neobičnijih verovanja je da ćete biti bogatiji ako pojedete sve mrvice sa stola, ali ovo nije jedino
Srpska sujeverja su mnogobrojna, uglavnom se odnose na svakodnevni život, a postoje i ona koja se tiču hrane – hleba naročito.
Uglavnom sujeverja koja imaju veze sa hranom, najviše se tiču hleba. Zato, neki ljudi ne vole da seku hleb nedeljom nožem (ili da peru nož za hleb nedeljom), a drugi veruju da ako sečeš oba kraja hleba, to će "osloboditi đavola da leti po kući", a prema evropskom sujeverju, hleb ne bi trebalo da bude spušten na sto, već da stoji uspravno jer u suprotnom donosi maler.
Jedno od neobičnijih verovanja je da ćete biti bogatiji ako pojedete sve mrvice sa stola, ali ovo nije jedino verovanje u vezi sa namirnicom koju svakodnevno konzumiramo.
Možda vas zanima:
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
BAKINI METODI Narodna verovanja za utvrđivanje pola bebe u koja se i dan-danas neki kunu
Od davnina, ljudi su se oslanjali na različita narodna verovanja kako bi predvideli pol bebe pre rođenja ,pa čak i kako se prave dečaci, a kako devojčice.
Možda vas zanima:
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
BAKINI METODI Narodna verovanja za utvrđivanje pola bebe u koja se i dan-danas neki kunu
Od davnina, ljudi su se oslanjali na različita narodna verovanja kako bi predvideli pol bebe pre rođenja ,pa čak i kako se prave dečaci, a kako devojčice.
Možda vas zanima:
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
BAKINI METODI Narodna verovanja za utvrđivanje pola bebe u koja se i dan-danas neki kunu
Od davnina, ljudi su se oslanjali na različita narodna verovanja kako bi predvideli pol bebe pre rođenja ,pa čak i kako se prave dečaci, a kako devojčice.
Veruje se da mlade devojke treba da jedu okrajak hleba, jer će im to doneti miran život i svekrva će ih neizmerno voleti. Kad smo kod starih dobrih običaja i verovanja, jedno vam je sigurno poznato. Za stolom nikako ne treba pevati. Ako muško peva, oženiće se ludom devojkom, a isto važi i za žene, pa će ih sudbina spojiti sa ludim čovekom.
(Alo!)
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)