U muzeju se mogu videti i dino park, šetnja kroz vulkan i multimedijalna sala sa 3D biokopom.
Printscreen youtube
Svilajnac se može pohvaliti sa posebnim muzejom koji iz godine u godinu privlači sve više i više posetilaca. Izgradnja prirodnjačkog muzeja počela započela je 29. juna 2010. godine, muzej je svečano otvoren posle pet godina. Objekat je površine tri hiljade kvadratnih metara, a izložbe su u 4 tematske celine.
„Geološki vremeplov”, na kojoj je predstavljen nastanak planete Zemlje i njen razvoj kroz različite epohe, od Velikog praska do postanka čoveka.
„Svet dinosaurusa”, paleontološka postavka. Smeštena je u centralnom delu zgrade. Sastoji se od sedam skeleta u prirodnoj veličini različitih vrsta dinosaurusa, iz perioda mezozoika.Replike su urađene po uzoru na originalne fosile poslednjih generacija, do kojih je nauka došla.
„Svet minerala i stena”, sa mineralima i stenama od kojih je izgrađena planeta. Raspolaže zbirkom veoma retkih minerala. Pokrivena su najznačajnije rudne teritorije Srbije, gde se nalaze značajna nalazišta i zastupljeni su verovatno najlepši minerali. Jedan od najatraktivnijih eksponata na ovoj izložbi je mineral jadarit, koji je za sada pronađen jedino na teritoriji Srbije, a po svom hemijskom sastavu odgovara kriptonitu iz Supermenovih stripova. Iz inostranstva su najatraktivniji ametist iz Brazila i 90 centimetara visoka geoda.
„Biodiverzitet Srbije”, na kojoj je predstavljeno bogatstvo flore i faune Srbije. Sve vrste su originalne i napravljene su specijalnim preparatorskim metodama. Prikazane su u karakterističnim situacijama, kroz sva četiri godišnja doba i kroz različite delove dana.
U muzeju se mogu videti i dino park, šetnja kroz vulkan i multimedijalna sala sa 3D bioskopom.
Prirodnjački centar Srbije Svilajnac je naučno-obrazovna institucija i muzej posvećen naučnom turizmu. Nalazi se pored regionalnog puta Markovac—Svilajnac—Despotovac, u neposrednoj blizini kompleksa Sportsko-turističkog centra, na 6 kilometara od međunarodnog puta (E75), u pravcu Despotovca, na 110 kilometara od Beograda.
Prirodnjački centar Srbije Svilajnac je naučno-obrazovna institucija i muzej posvećen naučnom turizmu. Nalazi se pored regionalnog puta Markovac—Svilajnac—Despotovac, u neposrednoj blizini kompleksa Sportsko-turističkog centra, na 6 kilometara od međunarodnog puta (E75), u pravcu Despotovca, na 110 kilometara od Beograda.
Prirodnjački centar Srbije Svilajnac je naučno-obrazovna institucija i muzej posvećen naučnom turizmu. Nalazi se pored regionalnog puta Markovac—Svilajnac—Despotovac, u neposrednoj blizini kompleksa Sportsko-turističkog centra, na 6 kilometara od međunarodnog puta (E75), u pravcu Despotovca, na 110 kilometara od Beograda.
Prirodnjački centar Srbije Svilajnac je naučno-obrazovna institucija i muzej posvećen naučnom turizmu. Nalazi se pored regionalnog puta Markovac—Svilajnac—Despotovac, u neposrednoj blizini kompleksa Sportsko-turističkog centra, na 6 kilometara od međunarodnog puta (E75), u pravcu Despotovca, na 110 kilometara od Beograda.
Sreten Žujović, poznat i kao "Crni", bio je jedan od najbližih Titovih saboraca, član Politbiroa i heroj NOB-a. Međutim, njegov život se dramatično preokrenuo 1948. godine kada je izabrao pogreшну stranu u sukobu sa Staljinom. Otkrivamo zašto je ovaj moćni ministar pao u nemilost i kako je izgledala politička čistka u vrhu Partije.
Srbija je vekovima bila raskrsnica Rimskog i Keltskog carstva, ali i bogato nalazište zlata. Otkrivamo jednu od najvećih arheoloških misterija: priču o zlatnom keltskom blagu iz Donje Brnjice i zašto su drevni ratnici verovali da je zlato ukleto.
U periodu oko Božića, srpska sela su nekada obilazile neobične, maskirane povorke sa zvonima i štapovima. To nisu bile maškare za zabavu; to su bili Koledari – drevni ritual koji ima duboke paganske korene. Otkrivamo ko su bile "čupave zveri" i zašto je ovaj običaj bio ključan za plodnost i sreću u novoj godini.
Dušanov Zakonik, donesen u 14. veku, nije bio samo skup zakona; on je bio simbol pravde i moralne odgovornosti. Otkrivamo kako je duh ovog srednjovekovnog dokumenta opominjao srpske vladare u 20. veku, i zašto su se Karađorđevići na njega pozivali da bi dokazali svoj legitimitet pred narodom.
Komentari(0)