Zvuci koje kaval proizvodi su izuzetno melodični i opuštajući, zbog čega se za kaval govori da je "Božji instrument".
Devedesetih godina 20. veka desio se pravi preporod narodnih instrumenata. Do tada je jedini narodni instrument koji je bio prisutan na muzičkoj sceni bila frula, a jedino je frula predstavljana kao srpski narodni instrument. To je naravno bila greška, narodna muzika je bila prebogata različitim instrumentima i motivima u svom stvaralaštvu, a bila je sakrivena dugo dok praktično nije ponovo otkrivena.
Sve više su počeli da se sviraju instrumenti poput gusala, gajdi, dvojnica i kavala. Najzanimljiviji od svih je bio kaval. U pitanju je duvački instrument koji je tipičan za pastirske krajeve (Sirinićka župa, Gora, Jugoistočna i Istočna Srbija), a pored Srbije prisutan je i u drugim državama regiona (Albanija, Makedonija i Bugarska).
Kaval je jedini narodni instrument uz koji se peva, a pojavljuje se na srednjovekovnim freskopisima, što svedoči njegovoj starosti i koliko je bio zastupljen. Arhaičan način izrade, još jedan je svedok dugačke istorije i tradicije kavala. Reč je o šupljoj drvenoj cevi otvorenoj sa obe strane, dužine između 65 i 90 centimetara, a izrađuje se od jasena, drena, zove i u novije vreme od metala i plastike.
Zvuci koje kaval proizvodi su izuzetno melodični i opuštajući, zbog čega se za kaval govori da je „Božji instrument“, a najviše je zastupljen u pastirskim krajevima gde su pastiri svirali tokom predaha od rada i čuvajući svoja stada.
Sviranje na kavalu kao izvođačka praksa se nalasi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Shutterstock
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)