Znaju šta je bustovanje i gostovanje, ali za pustovanje veliko je pitanje šta bi mladi rekli: Vredne seoske žene čuvaju tradiciju od zaborava, prikazale drevnu tehniku valjanja mokre vune
U eri modernih tehnologija mladi danas znaju šta je bustovanje, gostovanje ali ako bi ih pitali šta je to pustovanje onda bi u većini slučajeva ogovor najverovatnije izostao. Ipak, kako bi tradiciju otrgle od zaborava vredne žene okupljene u udruženju Etno mreža su tokom Diplomatskog dana u sklopu prve kolonije pustovanja u Paraćinu, predstavile drevnu tehniku valjanja mokre vune i ručno rađene komade sa motivima iz manastira Manasija, karakterističnim za Pomoravski okrug.
Koloniju pustovanja organizovali su Etno mreža i NALED, u partnerstvu sa Opštinom Paraćin, Turističkom organizacijom i Regionalnim inovacionim start up centrom u ovom gradu, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Britanske ambasade u Beogradu.
Predsednica Etno mreže i izvršna direktorna NALED-a Violeta Jovanović podsetila je da se danas obeležava i Međunarodni dan žena na selu, ističući da je to još jedna prilika da se ukaže na značaj žena iz ruralnih područja, njihov doprinos očuvanju kulturnog nasleđa, kao i potrebu da se one dalje osnažuju i podrže.
- Kolonije koje organizujemo prilika su za ove žene da iz zanemarenog ekonomskog potencijala postanu snaga i vodeći deo društva. Žene koje su danas sa nama, majstori su tradicionalnih veština i imaju važnu ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, koji treba da prenesemo i na nove generacije. Želim da zahvalim institucijama, diplomatskom koru i društveno odgovornoj privredi koji ove proizvode koriste kao originalne poklone, jer takvim nabavkama promovišu kulturno nasleđe Srbije i obezbeđuju izvor prihoda za žene koje ih izrađuju. Pozivam državu i jedinice lokalne samouprave da još snažnije podrže naš rad, da izdvoje više sredstava za programe i mere podrške, u našem zajedničkom cilju daljeg osnaživanja žena sa sela“, rekla je Jovanović.
Možda vas zanima:
Narodna verovanja po kojima su naši stari predviđali sudbinu: Nisu bez razloga nastala, a mnogima su pogodila budućnost
Koliko puta ste samo čuli "pomeri se s mesta" ili "kucni u drvo da ne čuje zlo"?
Usmene tradicije u pesmi: Skrivena istorija srpskih lirskih stihova
Stare srpske lirske pesme nisu samo deo folklorne tradicije, već i važan segment društvenog života i kulture. Kako su ove pesme oblikovale društvene norme i vrednosti kroz istoriju, i kakvu ulogu imaju danas?
Možda vas zanima:
Narodna verovanja po kojima su naši stari predviđali sudbinu: Nisu bez razloga nastala, a mnogima su pogodila budućnost
Koliko puta ste samo čuli "pomeri se s mesta" ili "kucni u drvo da ne čuje zlo"?
Usmene tradicije u pesmi: Skrivena istorija srpskih lirskih stihova
Stare srpske lirske pesme nisu samo deo folklorne tradicije, već i važan segment društvenog života i kulture. Kako su ove pesme oblikovale društvene norme i vrednosti kroz istoriju, i kakvu ulogu imaju danas?
Možda vas zanima:
Narodna verovanja po kojima su naši stari predviđali sudbinu: Nisu bez razloga nastala, a mnogima su pogodila budućnost
Koliko puta ste samo čuli "pomeri se s mesta" ili "kucni u drvo da ne čuje zlo"?
Usmene tradicije u pesmi: Skrivena istorija srpskih lirskih stihova
Stare srpske lirske pesme nisu samo deo folklorne tradicije, već i važan segment društvenog života i kulture. Kako su ove pesme oblikovale društvene norme i vrednosti kroz istoriju, i kakvu ulogu imaju danas?
Jovanović je, kao dobar primer navela Ministarstvo kulture, koje je ranije sprovelo poseban konkurs za savremenu interpretaciju zanatstva i nasleđa, ističući da je potrebno još sličnih konkursa na republičkom i lokalnom nivou. Prema njenim rečima, u podršci i osnaživanju žena ističu se i gradovi poput Paraćina, koji podržavaju zanatske kolonije.
-Danas možemo da vidimo komade sa motivima iz srednjovekovnog manastira Manasija iz obližnjeg sela Zabrega pokraj reke Crnice. To je deo bogate srednjeveovne istorije ovog kraja kojom se ponosimo i zato mi je drago što su vredne žene iz Etno mreže iskoristile ove motive za izradu divnih komada“, rekao je predsednik opštine Paraćin Vladimir Milićević.
Diplomatski pokrovitelj ove kolonije ambasador Velike Britanije u Beogradu Edvard Ferguson, rekao je da je Paraćin mesto gde istorija odjekuje u sadašnjosti.
- Od prvog zabeleženog pominjanja Paraćina, u povelji kneza Lazara manastiru Velike Lavre 1375. godine, Paraćin je igrao važnu ulogu u istoriji Srbije, kao i u njenoj ekonomiji. Čestitam Etno Mreži na svemu što čine da očuvaju srpsko kultutno nasleđe, koje igra neprocenjivu ulogu i u razvoju lokalne zajednice. Ono nije samo pitanje očuvanja prošlosti, već i izgradnje snažnije budućnosti za nas i naše buduće generacije“, rekao je Ferguson, dodajući da je njegova supruga Karolina već preuzela ulogu važnog partnera Etno mreže u aktivnostima na očuvanju kulturnog nasleđa.
Etno mreža je do sada organizovala više od 20 kolonija u osam gradova i opština širom Srbije, od Pirota do Sombora, uz učešće više od 400 žena i više od 100 visokih predstavnika diplomatskog kora i zvaničnika iz državnih institucija. U sklopu kolonija, organizovani su masterklas programi koji okupljaju majstore starih tehnika (tkanje, pustovanje, zlatovez, necanje), a učešćem u trodnevnom programu dobija zainteresovani imaju priliku da unaprede znanja i izgrade mrežu za podršku.
Znaju šta je bustovanje i gostovanje, ali za pustovanje veliko je pitanje šta bi mladi rekli: Vredne seoske žene čuvaju tradiciju od zaborava, prikazale drevnu tehniku valjanja mokre vune
U eri modernih tehnologija mladi danas znaju šta je bustovanje, gostovanje ali ako bi ih pitali šta je to pustovanje onda bi u većini slučajeva ogovor najverovatnije izostao. Ipak, kako bi tradiciju otrgle od zaborava vredne žene okupljene u udruženju Etno mreža su tokom Diplomatskog dana u sklopu prve kolonije pustovanja u Paraćinu, predstavile drevnu tehniku valjanja mokre vune i ručno rađene komade sa motivima iz manastira Manasija, karakterističnim za Pomoravski okrug.
Nekada su ih koristili stari Srbi: 30 zaboravljenih reči o kojima retko ko danas zna značenje
Ovo su 30 zaboravljenih srpskih reči o kojima retko ko danas zna značenje.
Narodna pevačica imala skoro 50 dece, a kad je umrla kuća joj ostala pusta: Obrasla u korov, niko ni dvorište da pokosi
Životna priča Esme Redžepove prepuna je emotivnih detalja.
GREH PREDAKA PROGANJA SRBE: Otac Gojko objasnio KAKO da se OTARASITE tereta koji se PRENOSI GENERACIJAMA
Ako jednoj porodici ne ide dobro, odmah se sumnja na greh predaka koji članovima ne dozvoljava da napreduju. Koliko u tome ima istine i kako se "rešiti" ovog tereta savetuje otac Gojko Perović.
Srpski jezik je pun turskih reči, a evo kako bi zvučao bez njih: Srbima će se prevrnuti želudac od ovoga!
Iako se u prošlosti upotrebljavao daleko veći broj turcizama, više od osam hiljada, oni su se zadržali i danas u mnogim oblastima života
Komentari(0)