Nasmejaće vas činjenice koje savršeno opisuju jednu balkansku porodicu
Balkanci se po mnogim kulturnim karakteristikama razlikuju od drugih grupa naroda. Za nas koji živimo na Balkanu, mnoge stvari su “normalne”, jer svi imamo slične običaje i ponašanje. Međutim, u zemljama koje su naselili narodi iz raznih delova sveta kao što su Amerika, Australija i Kanada, kulturološke razlike su veoma izražene.
Ovo su stvari po kojima se balkanske i slovenske porodice razlikuju od drugih:
1. Sobu si morao da deliš sa još nekim do svoje 27 godine.
2. Sve što jedeš ima u sebi ili crni ili beli luk.
3. Na aerodromu, tvoja dva kofera su najveća.
4. Dolaziš na proslavu sa dva sata zakašnjenja i misliš da je to sasvim normalno.
5. Sva tvoja deca imaju nadimke koji nemaju nikakve veze s njihovim pravim imenom.
6. Kada odlaziš iz nečije kuće, po sat vremena pričate na vratima.
7. Mama ti kaže da si premršava iako imaš 5 kila viška.
8. Kuća ti je puna narodnih lekova, napravljenih od biljaka koje su tvoji roditelji doneli sa sela.
9. Ti i tvoji prijatelji ste bar jednom izbačeni iz restorana jer ste bili preglasni ili ste se mangupirali.
10 .Ne umeš da koristiš mašinu za pranje sudova, jer ti je lakše da ih opereš ručno.
11. Imaš milje na stolu ili na policama.
12. Koristiš plastične kese iz prodavnice da u njih bacaš đubre.
13. Ne koristiš merice kada praviš kolače, već sastojke stavljaš “otprilike”.
14. Majka te zove da te pita da li si jeo, iako već dugo ne živiš sa njom.
15. Tvoji roditelji se i dalje deru iz sveg glasa kada pričaju telefonom sa nekim iz inostranstva.
16. Potpuno je normalno da na tvojoj svadbi bude 600 gostiju.
17. Voziš bolja kola od svojih roditelja.
18. Imaš kuhinju koja je potpuno opremljena svim uređajima, ali tvoja mama i dalje kuva u podrumu na starom šporetu.
19. Tvoji roditelji su otišli na odmor samo jednom u životu i to u svojoj zemlji.
20. Veruješ da ti je sudbina iscrtana u šoljici kafe.
21. Veruješ svojoj baki da promaja ubija.
(Opanak)
Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
„Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
Komentari(0)