OTKRIVENA TAJNA SRPSKE RAKIJE Da bi bila čista kao suza domaćini u Šumadiji cede je kroz šajkaču
Srpska rakija nadaleko je poznata, ona je u našem narodu lek za telo, za dušu, ali i sredstvo za dezinfekciju i mnogo toga još.

Većina domaćina peče je na tradicionlan način pokušavajući da dobije što jaču i što ljuću, ali ipak imaju i jedan trik. Dok rakija odležava u buretu, stvaraju se čestice koje je zamućuju pa se ona posle cedi i to ni manje, ni više već kroz šajkaču.
„Odvajkada se šajkača u šumadijskim selima koristila da se kroz nju procedi rakija. Nekada davno nije bilo ovih modernih materijala i gaza, pa je ta tradicinalna srpska kapa bila svima od višestruke koristi. Bio je to dug proces da se kroz nju procedi, ali delotvoran. Rakija bude čista kao suza. Taj običaj se i dalje održao u brojnim domaćinstvima kroz Šumadiju“, izjavio je domaćin Dragan Jovanović iz sela Zagorica kod Topole.
Možda vas zanima:

VELIKA ČAST ZA SRBIJU Šljivovica upisana na UNESKO listu nematerijalnog nasleđa čovečanstva
"Društvene prakse i znanja u vezi s pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice", element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisan je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, potvrdili su u Ministarstvu kulture.

OTKRIVENA TAJNA SRPSKE RAKIJE Da bi bila čista kao suza, domaćini u ovom delu naše zemlje cede je kroz šajkaču!
Srpska rakija nadaleko je poznata, ona je u našem narodu lek za telo, za dušu, ali i sredstvo za dezinfekciju i mnogo toga još.
Možda vas zanima:

VELIKA ČAST ZA SRBIJU Šljivovica upisana na UNESKO listu nematerijalnog nasleđa čovečanstva
"Društvene prakse i znanja u vezi s pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice", element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisan je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, potvrdili su u Ministarstvu kulture.

OTKRIVENA TAJNA SRPSKE RAKIJE Da bi bila čista kao suza, domaćini u ovom delu naše zemlje cede je kroz šajkaču!
Srpska rakija nadaleko je poznata, ona je u našem narodu lek za telo, za dušu, ali i sredstvo za dezinfekciju i mnogo toga još.
Najčešće voćke od kojih se rakija pravi svakako su šljiva, kajsija i dunja, ali brojni domaćini upravo poput Dragana pokušavaju i odrđene eksperimente, nadaju se da će žestoku kapljicu napraviti od kupusa ili krompira. Mada ni tada nema većih promena kad je proces pravljenja u pitanju.

rina.rs
„Posle sakupljanja voća i stavljanja u kace kreće fermentacija tj. vrenje kljuka. Sledeći korak je prepek, odnosno vađenje srca rakije. U kazan se sipa meka rakija uz dodavanje 20 odsto hladne bunarske vode. Odvaja se oko dva litra kad prvo poteče rakija i to se prosipa, zatim se peče do momenta kada iz kazana počne da teče rakija slabija od 40 stepeni. To što se dobije je srce rakije. Dobijena količina se sipa u hrastovo bure da odleži oko šest meseci“, otkriva Dragan.
Ovaj meštanin sela Zagorica svojvremeno je pokušao i da napravi prvu šumadijsku tekilu i to od agave koju uzgaja u svom dvorištu.
„List agave se isecka na sitne komade, usitnio sam ih dodatno u muljaču za grožđe, doda se kvasac i voda. Posle previranja pristupa se pečenju kao i ostalih rakija i od jednog kazana dobije se oko 18 litara čiste tekile. Ukus je identičan kao i industrijska tekila koja se može kupiti u trgovinama, kod nas se slabo konzumira“, rekao je Dragan.

rina.rs

Fantazija ukusa: Pržena paprika sa belim lukom, recept iz bakine kuhinje zlata je vredan, prste da poližete
Ovako spremljena paprika svideće se celoj vašoj porodici.

Od palente na kašiku nema boljeg doručka! Verzija koju znaju samo najvirtuoznije Srpkinje, zlata vredna
Omiljeni je recept iz detinjstva, a one verzije iz restorana joj ne mogu ni prići.

Srbi ga zovu "sirotinjski sos", majke deci pravile za doručak i ručak! Umače se hleb dok je vruće, polizaćete prste
Potrebno je samo nekoliko sastojaka koje gotovo svi već imaju kod kuće

Tajni sastojak starih Mađarica za najbolje punjene paprike: Od sada ćete ih spremati samo ovako, recept za desetku
Trik je u sastojcima koji se na našim prostorima gotovo uopšte ne koriste za pripremu ovog jela.

Tradicionalni Ivanjdanski kolač koji morate umesiti za veliki praznik: Starinski recept naših baka koji se pamti
Danas je Ivanjdan, praznik za koji se veruje da je toliko velik da tri puta zaustavlja sunce na nebu
Komentari(0)