Deda Savo iz Čačka 20 puta godišnje jede samo gljive, na energiji bi mu pozavideli i duplo mlađi (FOTO)
Gazi devetu deceniju i ne odsutaje od berbe šumskih plodova:
Kažu da ništa ne rađa kao pečurke posle kiše, a iskusni berači već su krenuli u berbu. Savo Milićević je osamdesetjednogodišnji Čačanin, koji je vrhunski, ali amaterski poznavalac pečuraka koji od malih nogu upoznaje njihov čudesni svet. Bez obzira na iskustvo, kako kaže, nikad uberbu gljiva ne ide bez priručnika.
„Pečurke jedem još od malih nogu, kada mi je bilo pet godina počeo sam ih jesti, i u godini dana imam bar 20-ak obroka čistih pečuraka. Toliko sam ih jeo i ni jednom se do sada nisam otrovao. Učio sam od mojih starijih o pečurkama, najpre u selu mi je prvo baba pričala o gljivama. Jednom prilikom, ugledala je pečurku pevac, ja sam se pitao šta je pevac, tako su se zvale sunčanice kod mene u selu”, rekao je za RINU Savo kofg mnogi znaju i po nadimku Gljivar.
Dodaje da se ipak tokom branja moraju poznavati posebne metode uz pomoću kojih se razlikuju jestive gljive od otrovnih.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
„Kada odem daleko van ovih krajeva, vrlo sam oprezan da proverim da li je stvarno to ta pečurka, jer one često poprime i neko lokalno obeležje, jer kada sam bio na Zlataru, tamo je sasvim drugačije, kao da različito rastu i vrganji. Oni jesu, zapravo isti, ali malo je drugačiji izgled kada ih gledaš u šumi, nego što je u ovom našem kraju”, pojasnio je on.
Savo poznaje sve gljive koje niču u šumama Srbije, i ističe da mnoge naizgled mogu da zavaraju.
„Od zelene pupavke i zavodnice, treba se čuvati, kao od zmije,a li među njima ima i jedna najkvalitetnija po mom mišljenju, a u narodu je zovu Gaća ili Jajčara”, kaže Savo.
Ovaj vremešni čovek savetuje da je oprez pri branju pečuraka neophodan, ali često ne i dovoljan.
Dakle, bez sreće i znanja ne idite u šumu po gljive, jer neke su pečurke nažalost jestive samo jednom. Naš narod je najviše upoznat sa lošim efektima gljive ludara, koja kod onih koji je konzumiraju može da izazove halucinacije.
Menjate podatke u LK? Koga sve morate da obavestite
Poslodavca, banku i izbornu komisiju, između ostalih institucija, važno je obavestiti ako ste u ličnoj karti promenili ključne podatke kao što su ime i prezime i adresa. Ali, ako bez tih promena samo produžavate ličnu kartu, lista koga treba obavestiti dosta je kraća, a neke institucije će vas i same podsetiti na tu obavezu.
MALO KO ZNA DA JE OVA BILJKA STRAŠNO OTROVNA: Kao simbol praznika rado je držimo u kući, a nismo ni svesni šta nam radi
Dugo se smatra jednim od najromantičnijih simbola praznika, ali se ispostavilo da je zapravo veoma otrovna i da može vam "podari" neke prilično gadne simptome.
Slavimo Svetog Pavla Ispovednika: Patrijarh koji je stradao tokom liturgije, a čije mošti počivaju u Veneciji
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Pavla Ispovednika, patrijarha koji je udavljen tokom služenja liturgije.
Palo pomirenje dva prijatelja nakon 20 godina ćutanja i to u crkvi: Neverovatna priča o drugarstvu Dragana i Blagoja iz Požege - srpski inat kad proradi, to je čudo
Tri pune decenije Dragan Ćalin iz požeškog sela Gorobilje i Blagoje Kostić iz Rasne bili su nerazdvojne kolege i najbolji prijatelji, a onda pre nekih dvadesetak godina došlo je do nekih nesuglasica, kako kažu, zbog sitnice i tada je nastala tišina. Iako su se često viđali, jedan sa drugim nisu govorili. To im je obojici teško padalo iako nisu želeli da priznaju.
Komentari(0)