Deda Savo iz Čačka 20 puta godišnje jede samo gljive, na energiji bi mu pozavideli i duplo mlađi (FOTO)
Gazi devetu deceniju i ne odsutaje od berbe šumskih plodova:

Kažu da ništa ne rađa kao pečurke posle kiše, a iskusni berači već su krenuli u berbu. Savo Milićević je osamdesetjednogodišnji Čačanin, koji je vrhunski, ali amaterski poznavalac pečuraka koji od malih nogu upoznaje njihov čudesni svet. Bez obzira na iskustvo, kako kaže, nikad uberbu gljiva ne ide bez priručnika.
„Pečurke jedem još od malih nogu, kada mi je bilo pet godina počeo sam ih jesti, i u godini dana imam bar 20-ak obroka čistih pečuraka. Toliko sam ih jeo i ni jednom se do sada nisam otrovao. Učio sam od mojih starijih o pečurkama, najpre u selu mi je prvo baba pričala o gljivama. Jednom prilikom, ugledala je pečurku pevac, ja sam se pitao šta je pevac, tako su se zvale sunčanice kod mene u selu”, rekao je za RINU Savo kofg mnogi znaju i po nadimku Gljivar.
Dodaje da se ipak tokom branja moraju poznavati posebne metode uz pomoću kojih se razlikuju jestive gljive od otrovnih.
Možda vas zanima:

Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.
Možda vas zanima:

Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.
Možda vas zanima:

Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.
Možda vas zanima:

Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.
Možda vas zanima:

Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.
„Kada odem daleko van ovih krajeva, vrlo sam oprezan da proverim da li je stvarno to ta pečurka, jer one često poprime i neko lokalno obeležje, jer kada sam bio na Zlataru, tamo je sasvim drugačije, kao da različito rastu i vrganji. Oni jesu, zapravo isti, ali malo je drugačiji izgled kada ih gledaš u šumi, nego što je u ovom našem kraju”, pojasnio je on.
Savo poznaje sve gljive koje niču u šumama Srbije, i ističe da mnoge naizgled mogu da zavaraju.
„Od zelene pupavke i zavodnice, treba se čuvati, kao od zmije,a li među njima ima i jedna najkvalitetnija po mom mišljenju, a u narodu je zovu Gaća ili Jajčara”, kaže Savo.
Ovaj vremešni čovek savetuje da je oprez pri branju pečuraka neophodan, ali često ne i dovoljan.
Dakle, bez sreće i znanja ne idite u šumu po gljive, jer neke su pečurke nažalost jestive samo jednom. Naš narod je najviše upoznat sa lošim efektima gljive ludara, koja kod onih koji je konzumiraju može da izazove halucinacije.

Povratak korenima: Priča iz Kušića o čoveku koji je poslušao komšije i uspeo
Nakon Beograda, ekonomista Dragan Civrić odlučio je da sreću potraži u rodnom selu Kušići kod Ivanjice. Umesto hladnjače, poslušao je savet komšija i otvorio pumpu za gorivo – odluka koja je promenila život čitavog kraja.

DANAS SU SVETI MUČENICI FLOR I LAVR: Veruje se da je izgovaranje ovih reči spas i spokoj za dušu
Srpska pravoslavna crkva slavi Svete mučenike Flora i Lavra – braću po telu, duhu i po zanimanju. Obojica su bili revnosni hrišćani, a po zanatu kamenoresci. Živeli su u Iliriji.

Širi se gasovodna mreža u Čačku: U naredne tri godine biće omogućeno najmanje 300 novih priključaka na teritoriji grada
Na radost velikog broja građana Čačka na teritoriji ovog grada biće proširena gasovodna mreža. Na sednici Gradskog veća usvojen je trogodišnji Program gasifikacije grada, a njegova realizacija podrazumeva projektovanje i izgradnju distributivne gasovodne mreže za period od 2025. do 2028. godine čime se stvaraju uslovi za priključenje individualnih domaćinstava, privrede i javnih potrošača na prirodni gas kao energent na celoj teritoriji grada Čačka.

Dnevno prođe preko 15.000 vozila: Obilaznica oko Zlatibora biće spas za sve - kapitalni projekti realizuju se na najpopularnijoj srpskoj planini
Opština Čajetina ulazi u završnu fazu realizacije nekoliko ključnih infrastrukturnih projekata, koji će, prema rečima predsednika opštine Milana Stamatovića, dugoročno unaprediti kvalitet života meštana i očuvati prirodne resurse Zlatibora.

10 vrsta baštenskog cveća koje je praktično nemoguće ubiti: Ne plevi se, kiša ga zaliva, a prihrana mu ne treba
Ukoliko ste jedan od onih lenjih baštovana, onda morate da znate za 11 vrsta baštenskog cveća koje je nemoguće ubiti
Komentari(0)