Ko je bio OVAJ, veliki filantrop Endru? PRVA NAMENSKI ZIDANA ZGRADA U SRBIJI ZA BIBLIOTEKU, otvorena uz pomoć KARNEGIJEVE ZADUŽBINE, na inicijativu Pupina
Na današnji dan otvorena je Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković".
                                1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u današnjoj Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine.
Naziv Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ je dobila 1946.
Krajem 1920. godine, uprava Karnegijeve zadužbine je srpskoj vladi poklonila 100.000 dolara za podizanje jedne biblioteke u Srbiji.
Treba reći da je ovu odluku Karnegijeva zadužbina donela zahvaljujući inicijativi dva istaknuta Srbina koja su u to vreme živela u SAD, diplomate Slavka Grujića, poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu (1871–1937) i Mihajla Idvorskog Pupina (1854–1935), slavnog profesora fizike na Kolumbija univerzitetu.
Čuveni profesori Filozofskog fakulteta i velikani srpske nauke Pavle Popović (kao inicijator), Veselin Čajkanović i Aleksandar Belić bili su članovi Komisije za osnivanje Univerzitetske biblioteke.
Kamen-temeljac postavljen je 23. juna 1921. godine, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar u temelj zgrade postavio povelju na pergamentu. Biblioteka je svečano otvorena na dan Sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine.
Ko je bio Endru Karnegi?
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija/Endru Karnegi
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Endru Karnegi (engl. Andrew Carnegie; 25. novembar 1835 – 11. avgust 1919) bio je škotsko-američki industrijalac koji je predvodio ogromnu ekspanziju američke industrije čelika krajem 19. veka, i postao jedan od najbogatijih Amerikanaca u istoriji. Bio je jedan od najistaknutijih filantropa svog doba.
Tokom poslednjih 18 godina svog života, poklonio je ~350 miliona dolara (otprilike 5,1 milijardu dolara u 2018. godini) mnogim dobrotvornim organizacijama, fondacijama i univerzitetima - skoro 90 odsto svog bogatstva.
Njegov članak iz 1889. "Jevanđelje bogatstva" (The Gospel of Wealth) pozivao je bogate da pomognu poboljšanje društva i izazvao je veliki talas filantropije, a ostaje bitan i do danas.
Časopis Forbs je 2007. procenio bogatstvo Endrua Karnegija u trenutku njegove smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najbogatijih Amerikanaca, kao i najbogatijih osoba u čitavoj istoriji. Sredstvima njegove fondacije podignuta je zgrada Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” u Beogradu.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Fond biblioteke
Fond Univerzitetske biblioteke sastoji se od zbirke monografskih i serijskih publikacija, referensne zbirke, rukopisa, arhivske građe, doktorskih disertacija i elektronskih izvora. Pored naučno-istraživačkih publikacija koje čine srž fonda, u kolekciji se uvek mogu pronaći kvalitetni naslovi iz beletristike.
Digitalna biblioteka
Iako se često govori o manipulativnim mogućnostima digitalnog doba, ono raspolaže i ogromnim resursima za promociju vrhunskih civilizacijskih vrednosti. Ideja da se jedno humanističko zaveštanje predstavi i ostvari na fundamentalno nov način, najbolje dolazi do izražaja putem transparentnosti digitalnih kolekcija.
Virtuelne izložbe
Virtuelne izložbe, smeštene u dvoranu „sajber-prostora“, predstavljaju nacionalno kulturno nasleđe i humanističko zaveštanje, poteklo iz fonda Univerzitetske biblioteke. One su otvorene prema svim korisnicima interneta i čine svojevrsne digitalne kulturne oaze, „elektronske agore“ savremenog doba.
Znanje za sve
U cilju promocije kvalitetnog besplatnog obrazovanja putem interneta, Univerzitetska biblioteka se pobrinula da ublaži jezičke barijere prevođenjem besplatnih nastavnih materijala na srpski jezik.
E-TEZE
Doktorske disertacije odbranjene na univerzitetima u Beogradu, Nišu i Kragujevcu dostupne su na portalu E-teze. Pored disertacija nastalih od maja 2012, dostupan je i jedan broj starijih, od kojih su posebno značajne one koje su neki od slavnih srpskih naučnika branili na stranim univerzitetima.
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ opredeljena je da, prateći trendove razvoja bibliotečke profesije i savremenog visokog školstva, podstiče razvoj digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu u Beogradu i u akademskoj zajednici Srbije.
(vikipedija, unilib.rs)
Pridružite nam se na društvenim mrežama, Vaše Lepote Srbije.
            DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG ILARIONA: Veruje se da je molitvom rasterao demone
Pravoslavni vernici danas slave prepodobnog Ilariona Velikog, sveca koji je jedan deo života proveo i na tlu današnje Dalmacije, a koji je ostao upamćen po svojoj borbi sa demonima.
            Najbolja hrana koju možete da jedete u jesen: 5 namirnica jačaju imunitet i ne daju bolestima da vas slome
Hladni period godine predstavlja pravi test za imunitet. Ipak, postoji hrana koja pomaže da sačuvamo zdravlje, snagu i dobro raspoloženje.
            Sutra slavimo Prepodobnog Ilariona Velikog: Svetac koji je molitvom rasterao demone
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Prepodobnog Ilariona, bio je uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca.
            Danijela i Nikola podno planine napravili mali raj: Kod njih po lek dolaze ljudi iz svih krajeva Srbije
Bračni par Munitlaković podno planine Jelice pokrenuo je biznis koji je sve cenjeniji kod nas i u svetu.
            Ako na Zadušnice ne odete na groblje, obavezno izgovorite ovu molitvu: Pomolite se za spas duša pokojnika, evo šta treba da uradite
Prema učenju Crkve, na Mitrovske zadušnice se vernici mole u hramovima i na grobljima za pokoj duša umrlih, a čine i milostinju.
                
            
            
Komentari(0)