Neobeleženi putevi vode u ambis, a nema signala mobilnog telefona: Iskusna planinarka Vanja otkriva opasnosti koje vrebaju na planini Troglav
Nikako ne krećite na tu turu sami
Nije novost da se planinari izgube na Kopaoniku, Šar planini, Tari, ali je pre nekoliko dana Srbiju obišla vest da su pripadnici Gorske službe spasavanja spasili troje ljudi iz vrleti planine Troglav. Oni su bili deo organizovane ture, međutim odvojili su se i krenuli neobeležnim kolskim putem i izgubili se. Meštanka i dugogodišnja planinarka, Vanja Nikolić, ističe da su upravo ti šumski, iskopani putevi najveća opasnost, jer u većini slučajeva vode u ambis.
- Takvih puteva na Troglavu, koji ne vode nigde baš ima dosta. Mogu vas navesti na kraj odakle nemate gde, daleko od glavne trase i lako možete zalutati. Savet je da pratite obeležene planinarske staze kojih ima nekoliko i vode ka odredištu. Treba biti oprezan jer tu ima medveda i vukova, kao i zmija otrovnica. Ja savetujem da ne treba sedati na neki panj, ili kamen bez pretnohno da proverite da li se možda ne krije neka zmija, u većini su to šarka ili poskok, jer ih po Troglavu, Magliču i Čemernu ima stvarno puno i često koriste priliku da se sunčaju na takvim mestima, otkriva Vanja za RINU.
Rina
Planina Trogav sa svojom nadmorskom visinom od 1178 metara namorske visine, koja je znatno niža od Magliča i Čemerna, ipak važi za izuzetno zahtevnu zato što ima dosta padina, ima tri vrha približnih visna. Zato je i dobile ime Troglav. Najviša tačka je vrh Kom, koji je dosta kamenit i pun opasnih jaruga. Postoji veliki sliv reka koje dolaze sa samog vrha i često plave područja oko Magliča i Dubočice, jer su to bujične reke od kojih je najopasnija reka Toplica.
Možda vas zanima:
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Možda vas zanima:
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Možda vas zanima:
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
- Ukoliko se izgubite najlakše će te se orijentisati pomoću reka jer one sve vode u podnožje planine, tačnije reke Toplice. Moj je savet da ako nemate planinarskog iskustva, ili bar da ste jednom prošli, sa sobom povedete nekog planinara koji će vas bezbedno sprovesti. Bez vode, planinarske opreme, lampi I udobne obuće jer je stenovit teren, pohod nije preporučljiv. Naročito što tamo gde ste se zaputili, nema kuća, ne možete sresti nekoga ko bi vam pomogao, ali isto tako to je planina gde nema mobilnog signala da ukoliko bi ste se izgubili i želeli da pozvati pomoć, naglašava ova iskusna planinarka.
Rina
Planina Troglav nalazi se oko 30 kilometara jugozapadno od Kraljeva u dolinama reka Ibra, Lopatnice i Toplice. Veći deo planine je pod šumama, dok se pojedini delovi prema Ibru odlikuju erozivnim površinama. Ono po čemu je specifična jeste da poseduje jednu od najatraktivnijih, planinskih staza sa treking. Dužina staze iznosi 17 kilometara, njen početak se nalazi na 280 metara nadmorske visine, a staza se pruža preko najvišeg vrha Koma.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Sledeće nedelje je najmračniji dan u godini: Mrak pada u 15:57 u Srbiji
U Srbiji 9. i 10. decembra Sunce zalazi u 15:57 – biće to dani najranijeg mraka ove zime i simbolični uvod u kratkodnevnicu.
Na svet je stigao na nesvakidašnji način, a sada je preslatki jednogodišnjak: Ovo je maleni Vuk kog je majka rodila u kolima na putu do bolnice
Pre godinu dana, tog prohladnog 6. decembra Srbiju je je obišla neobična, ali lepa vest. Maleni Vuk nije želeo da čeka i na svet je stigao u kolima na putu od Rače do Kragujevca dok je njegova mama Dragana žurila na porođaj.
Da li pravoslavni vernici treba da kite jelku ili samo badnjak? Sveštenik rešava dilemu koja muči mnoge
Da li je kićenje jelke u skladu sa pravoslavnim običajima? Sveštenik otkriva simboliku božićne jelke i objašnjava kako se ona savršeno uklapa sa badnjakom.
DAN KADA SE DEVOJKAMA OSTVARUJE NAJVEĆA ŽELJA: Uradite OVO i verujte – Sveta Ekaterina moli za vas!
Sveta Velikomučenica Ekaterina Aleksandrijska je ranohrišćanska mučenica i svetiteljka s kraja 3. veka.
Post na Badnji dan najviše zbunjuje Srbe: Sveštenik otkriva da li je na vodi i smete li da jedete ribu
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, otkriva da li smete da jedete ribu na Badnji dan.
Komentari(0)