Sveti Ignjatije, učenik Jovana Bogoslova, poznat je još i kao Ignjatije Antiohijski.
U vreme kada Trajan stupi na rimski presto, u Antiohijskoj crkvi beše episkop sveti Ignjatije, i po nazivu i stvarno Bogonosac, koji primi episkopski presto posle svetog Evoda, prejemnika svetog apostola Petra.
O ovom božanstvenom Ignjatiju Bogonoscu priča se da dok je on još bio dete , a Gospod Isus Hristos živeo na zemlji s ljudima i učio narod o Carstvu Božijem, jednom roditelji Ignjatijevi stajahu među narodom i slušahu Božanske reči koje izlažahu iz Spasiteljevih usta, imajući sa sobom i svoje dete Ignjatija. Pogledavši na njih, Gospod pozva k sebi dete Ignjatija, postavi ga usred naroda, zagrli ga, i uzevši ga na ruke reče: Ako se ne povratite i ne budete kao deca, nećete ući u carstvo nebesko; i koji primi takvo dete u ime moje, mene pri ma (Mt. 18, 3.5).
Tako sveti Ignjatije bi nazvat Bogonoscem zato što je bio nošen rukama ovaploćenog Boga. No ne manje on bi nazvat Bogonoscem još i zato što Boga nošaše u srcu svom i u ustima, budući sasud, sličan izabranom sasudu svetom apostolu Pavlu, da pronese ime Božije pred narode i careve. On najpre beše učenik svetog Jovana Bogoslova, zajedno sa svetim Polikarpom, episkopom Smirnskim. Zatim odlukom svih svetih apostola on bi postavljen za episkopa u Antiohiji, gde se najpre pojavi naziv: hrišćanin (D. A. 11, 26).
Bio je treći patrijarh Antiohijske crkve, uveo je antifonski način pojanja u crkvi. Odbio je da prizna idolopoklonstvo, zbog čega je 106. godine u Rimu bačen lavovima.
Zveri su ga rastrgle, ali njegovo srce ostalo je netaknuto. Kažu da se i danas javlja svakome ko ga, u nevolji, priziva u pomoć.
Običaji
Običaji na Svetog Ignjatija Bogonosca nalažu da se deci daje kolač uz poseban običaj, a žene ne smeju da se grde na ovaj dan.
U kućama gde ima živine, ona se hrani na poseban način. Na zemlju se položi kanap u obliku kruga, pa se žito baca u taj krug. Veruje se da će perad bolje napredovati.
U našem narodu, danas se ne rade teški poslovi, naročito ženski. Ponegde se ovaj dan, koji obiluje ritualnim radnjama, naziva i Kokošinji dan ili Kokošiji Božić. Decu valja povući za uvo da što više porastu u ovoj godini. Slavi se i kao krsna slava.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj
BONUS VIDEO:
Komentari (0)