Kako napraviti organsko đubrivo od jesenjeg lišća: Bašta će vam cvetati kao nikada do sada!

Teodora Tojagić

11:00

Aktuelno 0

Za dobar i kvalitetan uzgoj biljaka, postoji 8 ključnih komponenti - otkrivaju stručnjaci

Shutterstock
Shutterstock

Fokus zdravog i ekološki održivog baštovanstva je na tlu i u načinu postupanja s plodovima koje kasnije jedemo, smatraju stručnjaci Kerol Koks i Džon Dževons.

"Najbolji način uzgoja je biološki intenzivna poljoprivreda. To je sto odsto organski način sadnje, a cilj je maksimalno iskorišćavanje na minimalnoj površini zemljišta, uz istovremeno povećanje biološke raznolikosti i održavanje plodnosti tla", kažu i dodaju da postoji osam ključnih komponenti za uspešan uzgoj takvog tipa biljaka.

To su organski uzgoj, izbegavanje prevrtanja tla, gredice široke oko 75 centimetara, gusta sadnja i sadnja različitih kultura, korišćenje specijalizovanih alata i opreme, fokus na kvalitetu tla i prilagođavanje procesa uzgoja čoveku, a ne mašinama.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

"Kvalitet tla prva je karika kod biointenzivnog baštovanstva. Tlo treba da se prokopa dva puta dublje nego kod uobičajenih priprema za sadnju. Tako korenje može da prodre kroz tlo dublje i dobije više hranljivih materija i vode. Važno je i đubrivo. Cilj je vratiti hranljive materije u tlo nakon što ih biljke iskoriste", napominju Koks i Dževons.

Kompost se obično sastoji od suvog lišća, slame, kuhinjskog otpada, korova... To se sve meša i vraća u tlo, a tako mu dajemo priliku da bude bogato hranljivim materijama, a time će se doprineti i uspešnom sazrevanju plodova.

Kako napraviti đubrivo od jesenjeg lišća

Kad čistite dvorište od opalog lišća, skupite ga na posebno mesto - u prostor ograđen daskama ili posebnu kantu obloženu velikom najlon kesom. Prilikom skupljanja lišća treba obratiti pažnju da se prikuplja zdravo lišće, koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je lišće prethodno usitniti. Ukoliko je lišće suvo, potrebno ga je zaliti vodom i tako podstaći proces kompostiranja. Vlažnom lišću može se dodati zelena trava i manja količina humusa da bi se ubrzao ceo proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, njemu se mogu dodati i usitnjene grančice. One će doprineti rastresitosti kompostne mase.

Brzina kompostiranja zavisi od vrste drveta


Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, 1 - 2 godine, dok se iglice četinarskih vrsta sporije razlažu, 2 - 3 godine. Sadržaj mineralnih materija u lišću varira u zavisnosti od vrste drveta, zemljišta i klimatskih karakteristika podneblja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.

Kompost od lišća koji je odležao godinu dana naziva se mladi kompost jer su u njemu i dalje vidljivi ostaci lišća. Takav kompost se prvenstveno koristi za malčiranje, a može, takođe, da se upotrebi prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao đubrivo za travnjake. Veoma dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti biljke od smrzavanja. Ako ga upotrebimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proleće razgrnuti i omogućiti zemljištu da se zagreje.

Ukoliko je kompost od lišća odležao dve godine, tada je on zreo i predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo. Takav kompost odlikuje se tamnosmeđom bojom i mrvičastom strukturom. Koristi se kao malč, ali i u mešavinama za sađenje rasade povrća, cveća ili kao organsko đubrivo.

Kompost od iglica četinara zakiseljava zemljište

Kompostu dobijenom od iglica četinara potrebno je i do tri godine da se potpuno razloži. Takva vrsta komposta zakiseljava zemljište, pa se koristi za malčiranje i đubrenje onih kultura koje zahtevaju kiselije zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od komposta dobijenog raspadanjem lišća listopadnog drveća.

Lišće koje se brzo kompostira su: listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, belog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinara, te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinarskih vrsta.

Kompost od orahovog lišća treba praviti odvojeno od drugog lišća i koristiti ga kao malč za suzbijanje korova, ali nikako ga ne upotrebljavati u povrtnjaku jer može da zaustavi rast povrća.

Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti
Širina i visina kompostne gomile trebale bi da budu 1,2 - 1,5 m, a dužina najmanje 1,5 m.

Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom. Ako je prevlažna treba dodati piljevinu od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, veoma je važna veličina kompostne gomile.

Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrevati i tako će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrevati i razviti više temperature koje mogu da unište željene mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.

Sazrevanje komposta od lišća je najbrže u letnjim mesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo da ubrzamo proces formiranja komposta, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu.

Kompostna gomila je inkubator mnogih biohemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosilac vitalnosti zemljišta.

Da biste utvrdili da li je kompost od opalog lišća zreo morate se uveriti da on ima tamnosmeđu boju i miris šumske zemlje.

Create your own user feedback survey c.id
Živkovića vrelo

Izgrađena u doba kraljevine, ovo je jedna od najstarijih fabrika vode u Srbiji: Sa Živkovića vrela Užičani i posle devet decenija dobijaju pijaću vodu - "penzija" se ne nazire

Aktuelno

16:00

9 novembar, 2025

U brdima iznad Užica, još za vreme kraljevine, 1938. godine izgrađena je fabrika vode Živkovića vrelo na Jelića Polju koja do današnjih dana gasi žeđ meštana grada na Đetinji. Posle skoro devet decenija, ovaj izvor je i dalje u funkciji, a njegova „penzija“ se po svemu sudeći još uvek ne nazire.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading