Danas slavimo Cveti, praznik velike sreće – evo koji su narodni običaji na ovaj dan

Teodora Tojagić

10:00

Aktuelno 0

Cveti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Uvek pada u nedelju, dan nakon Lazareve subote, i nedelju dana pre Uskrsa.

cveti
Shutterstock

Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV veka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na poslednju nedelju njegovog života.

Obeležava se u svim hrišćanskim zemljama, sa neznatnom razlikom u običajima. Jevanđelisti beleže da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge. Budući da je zbog hladnog klimata u mnogim evropskim zemljama rast palmi nemoguć, narod na ovaj dan u crkvu nosi šimšir, tisu, grančice vrbe i masline. Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika.

Po narodnom običaju, današnji dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopljeni cvetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi. Na Cveti se obično bere cveće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvećem, a nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cveti ceo dan šeta okićen cvećem.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Isusov ulazak u Jerusalim se zbio tačno nedelju dana pre Hristovog uskrsnuća. Prema Jevanđelju, Isus je u grad ujahao na magarcu, dočekan masom ljudi koji su mu prostirali svoje odežde pred noge, put mu posipali cvećem i palminim listovima, i pevali u njegovu slavu. Dočekan je poput istinskog vladara, poput cara.

Simbolika

Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak Princa mira, ne dolazak Kralja – ratnog zavojevača. Bacanje haljina i palmovog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti. Sva četiri Jevanđelja svedoče da je Isusu bila ukazana ova čast. Međutim, dok su Matej, Marko i Luka tvrdili da je narod prostirao haljine i zukvu, Jovan je insistirao na listovima palme.

Međutim, palmova grančica je u grčkoj i rimskoj kulturi simbolisala pobedu i boginju Niku, odnosnu Viktoriju. Kada rimski trijumfator položi oružje, on oblači togu, civilnu odeću mira, a ona je ukrašena palmovom grančicom.[9][10] Iako apostol Pavle u svojim Poslanicama Hristov ulazak opisuje kao trijumfalni, ovakvo tumačenje nije moglo da postoji sve do 13. veka. U starom Egiptu palmove grane su pratile pokojnika na posmrtnim ceremonijama, i simbolisale su večni život.

Komentari(0)

Loading