SOFIJA SOFKA NIKOLIĆ-KRALJICA PESME Malo ko zna za nju, a po tiražu bila je tik iza italijanskog tenora Enrika Karuza
Sofija (Vasiljević) Nikolić — Sofka rođena u Tabanoviću kod Šapca, 1907. godine, bila je srpska pevačica narodne muzike i po mnogima najveća zvezda ovog žanra u prvoj polovini dvadesetog veka. Bila je velika prijateljica i sa čuvenim Aleksom Šantićem.

Sofija Sofka Nikolić rođena je kao prvo od četvoro dece u porodici. Majka Persa, i sama pevačica, nakon razvoda, ostavlja Sofku da se stara o bratu i dve sestre sa nepunih jedanaest godina. Kako bi ih prehranila, Sofka počinje da peva i njen prvi zvaničan nastup beleži se u 1918. godine u Zvorniku, a kako je i sama znala da kaže “pre toga, vašara, ne zna im se broj”.
U Zvorniku se udaje se za poznatog Paju Nikolića, koji je u tom trenutku imao orkestar od dvadeset i četiri člana. Vest o glasu Sofke Nikolić širi se velikom brzinom.
Sofka se seli u Mostar gde su joj klijentela uglavnom bili bogati trgovci i boemi u čijem se društvu našao i čuveni Aleksa Šantić, koji joj je postao doživotni prijatelj, nakon što mu je otpevala njegovu pesmu “Emina” i rasplakala ga.
Nakon nekoliko godina u Mostaru, odlazi u Sarajevo i tamo rađa ćerku Mariolu. Sledeća stanica za nju je bio Beograd, odakle počinje njen put ka planetarnoj slavi.
Skadarlija je proglašava svojom nezvaničnom kraljicom, a publika joj postaju poštovane ličnosti Beograda, poput Branislava Nušića, Tina Ujevića i mnogih drugih poznatih imena tog vremena.
Velikani nisu žalili novac za Sofkin nastup. Bilo je neverovatno kolike je honorare dobijala, a mesta pred njen nastup nikada nije bilo. Redovi su se formirali pred kafanom u kojoj je toga dana pevala. Postala je slavna i bogata, a novine su često pisale o njoj.
Došlo je vreme da Sofka krene dalje, te svoje jedino dete, ćerku Mariolu ostavlja na čuvanje, a ona odlazi u Berlin, gde snima svoju prvu ploču, na kojoj se nalaze hitovi poput “Čuješ, seko”, “Zone, mori zone”, “Kolika je Jahorina planina”… Godine 1925. dobija prestižnu nagradu „Zlatna potkovica“ i gotovo da nije bilo radio-stanice u Evropi na kojoj se nisu puštale Sofkine pesme.
U samom zenitu slave putuje po svetu, a u Parizu ostaje tri meseca, gde snima svoju drugu ploču. Pevala je za kraljevsku elitu i visoke evropske zvaničnike.
Nije tajna da je po broju prodatih tiraža bila tik iza italijanskog tenora Enrika Karuza. Karta više se tražila i u čuvenom Monmartru, gde sklapa prijateljstvo sa svetskom ikonom plesa Džozefinom Bejker, koja je kasnije i posećuje u Beogradu. Turneje su se nizale, a u međuvremenu Sofka se aktivno bavi i humanitarnim radom. Ipak, na vrhuncu karijere dešava se tragedija koja joj je zauvek promenila život.
Godine 1939. Sofka Nikolić je pala u duboku tugu. Prvo se suočava sa gubitkom voljenog muža Paje Nikolića, a ubrzo zatim ostaje i bez ćerke jedinice Mariole. Do kraja života se pitala da li je, isto kao i njena majka, napravila grešku što je ostavila svoju ćerku nekome na čuvanje i nikada to sebi nije oprostila.
Te godine, ova kraljica pesme postaje kraljica tuge. Prodala je kuću u Beogradu i preselila se u Bijeljinu. Poslednji put publika je imala prilike da je sluša 1968. godine i od tada se sasvim povlači, do svoje smrti. Dočekala je duboku starost i umrla je 27. jula 1982. godine. Sahranjena je pored svoje ćerke Mariole.

Šta tamnoputa snajka kaže o SRPSKOJ SVADBI
Mešoviti brakovi sve su učestaliji poslednjih godina. Imali smo prilike da vidimo brojne lepotice iz inostranstva koje su ljubav pronašle u Srbiji i sa svojim partnerima ovde nastavili život.

"POKOJNA BABA DOŠLA NOĆAS I VEČERALA"! Otac Predrag otkrio šta mu se dogodilo i kako je od sveštenika uzeo 100 evra VIDEO
Često se u narodu mkešalu sujeverje, običaji i tradicija, a običajima i sujeverju daje prednost u odnosu na ono što je izvorno deo hrišćanske vere. Tako postoji običaj da se tokom noći ostavi hrana za pokojnika da bi on, "kad svrati", imao šta da pojede. I sve to pod geslom - valja se.

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.
Komentari(0)