NISTE ČULI ZA NJEGA Ognjeslav je imao ognjenu strast za pronalascima, pročitajte ko je bio ovaj neverovatni SRBIN!
Ognjeslav Stepanović Kostović , po nacionalnosti Srbin, živeo prvo u Mađarskoj, a kasnije se seli u Rusiju. Deda Jovan i otac Stevan su bili trgovci žitom iz Novog Bečeja. Iako rođen u Austriji, živeo je i školu pohađao u Pešti. Po završetku školovanja je upravljao parobrodom za vuču šlepova na Dunavu. Tu mu se rodila ideja o podmornici koja nosi 8 ljudi i ispod vode može da izdrži 20 časova. Sa ovim projektom se obraćao ruskom careviću Aleksandru Aleksandroviču, ali bez većeg uspeha.
Dve decenije pre Cepelina, Ognjeslav je konstruisao vazdušni brod tzv. dirižabl i izradio za njega benzinski motor na vodeno hlađenje i električno paljenje. Dirižabl je 1888. godine bio praktično gotov, ali mu je za završnu montažu ponestalo novčanih sredstava. Letelica je ostala da leži u skladištima sve dok je nije nakon nevremena znatno oštetio požar.
Zadnja nada Kostovića da će njegov vazdušni brod biti testiran u vazduhu propala je nakon što je Ministarstvo vojske Rusije odbilo njegov zahtev da otkupe letelicu. U Admiralskom brodogradilištu u Petrogradu je pravio dirižabl dužine 60 i prečnika 12 metara sa čvrstom konstrukcijom, definitivno različit od svih poznatih letećih balona. Zamisli Kostovića ostvariće kasnije nemački grof Ferdinand Cepelin. Na više mesta, uglavnom u ruskim izvorima, navodi se da je Kostović pronalazač prvog vazdušnog broda.
1879. godine, tražeći za izgradnju dirižabla nov materijal, izmislio je „arborit” po mnogima prvi veštački, sintetički materijal, neku vrstu šperploče. U svojoj fabrici šperploča u Petrogradu, Kostović je izrađivao kofere, čamce, pontonske mostove i druge predmete za praktičnu upotrebu, kao i delove za svoje izume.
Možda vas zanima:
Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.
Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.
Možda vas zanima:
Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.
Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.
Možda vas zanima:
Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.
Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.
Godine 1911. prvi na svetu stvorio je leteći čamac, hidroavion. Projektovao podmornicu za osam ljudi sa pogonom na motor od 100 KS, sa unutrašnjim sagorevanjem, na tečno gorivo (po nekima, prvi na svetu, pre nemačkog inženjera Otoa). Njegov motor je bio osmocilindrični, sa 80 konjskih snaga, dok je Dajmler napravio sa svega jednom i po. Kostović se dugo vremena odricao svog prava na motor, jer je nastojao da sačuva tajnu za Rusiju, zbog čega nije pristajao da iznese detalje svog pronalaska.
Među mnogobrojnim pronalascima, usavršio je i aeronautičku telegraf-emisionu stanicu. Zanimljiva je i njegova ideja o vazdušnom torpedu i uređaju za izvlačenje potonulih brodova. Kostović je ostvario pravo na oko stotinu izuma, ali su mnogi ostali na papiru, što ga je pogađalo, ali je uprkos tome odbijao mnoge primamljive ponude sa Zapada. Njegovi značajniji radovi bili su vezani za vojne potrebe i kao takvi ostajali u tajnosti. Zato je sasvim malo njegovih radova objavljeno u „Sovjetskoj enciklopediji”.
Slavio je svake godine krsnu slavu - Svetog Nikolu. Pored mnogih prijatelja, bio mu je redovan gost na Slavi i naučnik Mendeljejev.
Jedna njegova kćer se udala za srpskog oficira, a kad je izbio Prvi svetski rat postala je, zajedno sa Nadeždom Petrović, dobrovoljna bolničarka. Dve kćeri Kostovića su živele u Beogradu.
Rođeni brat Ognjeslava, Ladislav Kostović, je bio poslednji konzul Austrougarske u Holandiji, a umro i sahranjen je u Novom Bečeju, tokom Prvog svetskog rata.
Kad je decembra 1916. u Petrogradu umro Ognjeslav Kostović, novine su objavile da je „nestao blistav pronalazač i naučnik, čovek koji je iz mnogo razloga zaslužio da buduće generacije pamte njegovu neobičnu sudbinu i naučni podvig“.
Nisam špuijun i ne radim za CIA, ja sam Srbin pravoslavac! Amerikanac Čarls je došao u Srbiju iz inata, a zbog ovog rešio da ostane ovde!
Neobična životna priča američkog jutjubera Čarlsa Ketera koji je rešio da mu Srbija postane dom.
Iskonski lek ili pomodarstvo: Zovu ga „crno zlato“, a tvrde da čuva organizam od teških bolesti
„Crno zlato“ je postalo popularno nakon što je pomenuto u knjizi „Odeljenje za rak“ ruskog disidenta i nobelovca Aleksandra Solženjicina
Najveća greška kad čestitate Badnji dan i Božić: Mnogi ne znaju šta zapravo znači "badnjak"
Da li znate kako se pravilno pišu čestitke za Badnji dan i Božić?
Beli luk je lek nad lekovima, ali samo ako ga pripremate na ovaj način – inače gubi sva svojstva
Da li znate da pogrešna priprema uništava sve što beli luk čini zdravim? Otkrijte trik koji za 10 minuta otključava punu snagu ovog leka.
Besramno ga varala, pa se slomila nad njegovim grobom: Suprugu kneza Mihaila Obrenovića pamte kao najveću grešnicu
Julija Obrenović, rođena kao ćerka mađarskog grofa, postala je srpska kneginja udajom za kneza Mihaila Obrenovića, a za života stekla je i titulu najveće grešnice
Komentari(0)