NISTE ČULI ZA NJEGA Ognjeslav je imao ognjenu strast za pronalascima, pročitajte ko je bio ovaj neverovatni SRBIN!

Jelica Jovanović

17:00

Zanimljivosti 0

Ognjeslav Stepanović Kostović , po nacionalnosti Srbin, živeo prvo u Mađarskoj, a kasnije se seli u Rusiju. Deda Jovan i otac Stevan su bili trgovci žitom iz Novog Bečeja. Iako rođen u Austriji, živeo je i školu pohađao u Pešti. Po završetku školovanja je upravljao parobrodom za vuču šlepova na Dunavu. Tu mu se rodila ideja o podmornici koja nosi 8 ljudi i ispod vode može da izdrži 20 časova. Sa ovim projektom se obraćao ruskom careviću Aleksandru Aleksandroviču, ali bez većeg uspeha.

Ognjeslav Kostović
Wikipedia

Dve decenije pre Cepelina, Ognjeslav je konstruisao vazdušni brod  tzv. dirižabl i izradio za njega benzinski motor na vodeno hlađenje i električno paljenje. Dirižabl je 1888. godine bio praktično gotov, ali mu je za završnu montažu ponestalo novčanih sredstava. Letelica je ostala da leži u skladištima sve dok je nije nakon nevremena znatno oštetio požar.

Zadnja nada Kostovića da će njegov vazdušni brod biti testiran u vazduhu propala je nakon što je Ministarstvo vojske Rusije odbilo njegov zahtev da otkupe letelicu. U Admiralskom brodogradilištu u Petrogradu je pravio dirižabl dužine 60 i prečnika 12 metara sa čvrstom konstrukcijom, definitivno različit od svih poznatih letećih balona. Zamisli Kostovića ostvariće kasnije nemački grof Ferdinand Cepelin. Na više mesta, uglavnom u ruskim izvorima, navodi se da je Kostović pronalazač prvog vazdušnog broda.

1879. godine, tražeći za izgradnju dirižabla nov materijal, izmislio je „arborit” po mnogima prvi veštački, sintetički materijal, neku vrstu šperploče. U svojoj fabrici šperploča u Petrogradu, Kostović je izrađivao kofere, čamce, pontonske mostove i druge predmete za praktičnu upotrebu, kao i delove za svoje izume.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Godine 1911. prvi na svetu stvorio je leteći čamac, hidroavion. Projektovao podmornicu za osam ljudi sa pogonom na motor od 100 KS, sa unutrašnjim sagorevanjem, na tečno gorivo (po nekima, prvi na svetu, pre nemačkog inženjera Otoa). Njegov motor je  bio osmocilindrični, sa 80 konjskih snaga, dok je Dajmler napravio sa svega jednom i po. Kostović se dugo vremena odricao svog prava na motor, jer je nastojao da sačuva tajnu za Rusiju, zbog čega nije pristajao da iznese detalje svog pronalaska.

Među mnogobrojnim pronalascima, usavršio je i aeronautičku telegraf-emisionu stanicu. Zanimljiva je i njegova ideja o vazdušnom torpedu i uređaju za izvlačenje potonulih brodova. Kostović je ostvario pravo na oko stotinu izuma, ali su mnogi ostali na papiru, što ga je pogađalo, ali je uprkos tome odbijao mnoge primamljive ponude sa Zapada. Njegovi značajniji radovi bili su vezani za vojne potrebe i kao takvi ostajali u tajnosti. Zato je sasvim malo njegovih radova objavljeno u „Sovjetskoj enciklopediji”.

Slavio je svake godine krsnu slavu - Svetog Nikolu. Pored mnogih prijatelja, bio mu je redovan gost na Slavi i naučnik Mendeljejev.

Jedna njegova kćer se udala za srpskog oficira, a kad je izbio Prvi svetski rat postala je, zajedno sa Nadeždom Petrović, dobrovoljna bolničarka. Dve kćeri Kostovića su živele u Beogradu.

Rođeni brat Ognjeslava, Ladislav Kostović, je bio poslednji konzul Austrougarske u Holandiji, a umro i sahranjen je u Novom Bečeju, tokom Prvog svetskog rata.

Kad je decembra 1916. u Petrogradu umro Ognjeslav Kostović, novine su objavile da je „nestao blistav pronalazač i naučnik, čovek koji je iz mnogo razloga zaslužio da buduće generacije pamte njegovu neobičnu sudbinu i naučni podvig“.

Shutterstock/paulista

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost

Zanimljivosti

20:00

13 septembar, 2025

Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

josip broz tito

Kako je Josip Broz dobio NADIMAK "TITO": Teorija - bizarna

Zanimljivosti

15:00

12 septembar, 2025

Prema istorijskim spisima, Josip Broz je 10. avgusta 1934. prvi put predstavljen s imenom Tito. Njega su mnogo puta pitali odakle je izvukao takav nadimak, na što bi on rekao: "To je često ime u Zagorju i nema neko posebno značenje". Valjda mu se sviđalo kako zvuči.

troskot

Troskot – zaboravljena lekovita biljka iz srpskih sela

Zanimljivosti

18:00

11 septembar, 2025

Troskot (Polygonum aviculare) je korovska biljka koju ćete često videti uz puteve, dvorišta i njive. Nekada je bila neizostavni deo narodne medicine u Srbiji, ali danas je gotovo pala u zaborav, jer se smatra bezvrednim korovom. A zapravo krije snažna lekovita svojstva.

Komentari(0)

Loading