Evo zašto NAZIVI MESECI NA HRVATSKOM SU POTPUNO DRUGAČIJI OD NAŠIH: Zbog jednog događaja došlo je do razlaza
Većina Srba nema pojma koji je mesec "srpanj", "veljača" ili "rujan", sa druge strane naši susedi u Hrvatskoj ne koriste - januar, februar, mart itd.
Dok su ostali evropski narodi uglavnom još davnih dana usvojili rimske nazive za mesece, slovenski narodi, a među njima i Srbi, dugo vremena sačuvali su uporedo i sopstvena imena, koja su u srednjovekovnoj Srbiji bila u službenoj upotrebi, zajedno sa rimskim.
O ovome svedoče povelje srpskih vladara iz tog perioda koji, istina nešto ređe, ali ipak uporedo sa mesecima kao što su septembar i oktobar, koriste i nazive tipa rujan, listopad…
Kako su nastala “drugačija” imena za mesece?
Nastanjujući se, tokom vremena, na veoma udaljenim mestima, slovenski narodi su prilagodili svoje nazive meseci konkretnim prirodnim pojavama. Takva imena oslikavaju prirodne tokove i promene, atmosferske pojave, klimatske odlike, privrednu delatnost i običajne radnje. Na primer, januar je “siječanj”, jer je to vreme seku drva u šumi, februar je “veljača”, pošto je to mesec snežnih vejavica…
Zbog ovoga svi Sloveni imaju slične narodne nazive za mesece, iako su živeli udaljeni jedni od drugih. Najbolji primer za to su imena koja se u Hrvatskoj i danas koriste.
Nazivi meseca su zavisili i od klimatskih uslova, pa se tako dešava da imena koja imaju isti koren, ne označavaju uvek isti mesec. Na primer, pošto lipa cveta mesec dana ranije na jugu nego na severu Evrope, Hrvatima je lipanj jun, a Poljacima jul. Na makedonskom listopad je staro ime za oktobar, a na poljskom je u pitanju novembar.
A šta je sa Srbima?
Što se tiče Srbije, tu je situacija bila malo komplikovanija. Naime, decenijama, pa i vekovima, u upotrebi su paralelno bili i rimski i narodni nazivi. Ovi drugi malo su se razlikovali od staroslovenskih, ali koji su u suštini koristili isti princip - davani su prema vremenskim pojavama i radovima u polju koji su se tokom godine obavljali.
Ti meseci su redom: koložeg, sečko, derikoža, lažitrava, cvetanj, trešnjar, žetvar, gumnik, grozdober, šumopad, studen, koledar. Tokom vremena, pojavili su se i nazivi poput siječnja, veljače, ožujka…
Ovi nazivi u Srbiji su još uvek bili u upotrebi početkom 19. veka. O ovome svedoče i zapisi u “Srpskom rječniku” Vuka Karadžića koji je ova imena zabeležio kao “stare srpske”. Ove nazive za mesece i sam je ponekad koristio u svojim delima.
Kalendari štampani početkom 20. veka takođe pokazuju da su stari i rimski nazivi još uvek u paralelnoj upotrebi.
Sve ovo najverovatnije znači da se definitivan “razlaz” sa staroslovenskim imenima za mesece u Srbiji dogodio tek sa prihvatanjem gregorijanskog kalendara 1919. godine.
(Istorijski zabavnik)
Nikola Tesla je mogao da vidi BUDUĆNOST, a ovo je DOKAZ za to
Nikola Tesla nije bio samo izumitelj – bio je vizionar koji je mogao da vidi tehnologiju i društvene promene mnogo pre nego što su se dogodile.
Otkrivena tajna Titove smrti posle 37 godina: Lični lekar otkrio njegove POSLEDNJE REČI
Bila je nedelja, 4. maj. U 18.50, televizijski program prekinuo je crni ekran. Trideset sekundi tišine, a zatim glas Miodraga Zdravkovića, spikera Televizije Beograd, izgovarao je rečenicu koju je Jugoslavija slušala u neverici.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Život naše kraljice prati NIZ TRAGIČNIH DOGAĐAJA: Proterana je iz zemlje
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Pričalo se da mu je kralj Milan otac, a on Jugoslaviju uvukao u rat: Čerčilova majka je samo jednom govorila o srpskom vladaru, ovo je istina o njihovom odnosu
Vinston Čerčil je 9 puta bio biran za člana kabineta, 10 puta je zauzimao položaj ministra, 2 puta bio je na čelu vlade, služio je zemlji u 2 svetska rata postavši jedan od najznačajnijih političara XX veka koji se svim silama borio da odloži raspad kolonijalne imperije Velike Britanije.
Srpski kralj jednu od brojnih ljubavnica posebno voleo: Sa njom imao sina, njen suprug sve znao, evo šta je uradio kada ih je uhvatio
Kralj Milan je imao brojne ljubavne avanture, a među njegovim ljubavnica izdvajala se Artemiza Hristić, Grkinja iz Carigrada.
Komentari(0)