Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.
- Ne znam ni da to opišem rečima, ali Srbiju zaista doživljava kao svoj dom. Ljubav prema Dušici i njenoj zemlji uticali su da donesem odluku i promenim svoj život iz korena. Naravno, jako volim i srpsku kuhinju. To je prava rapsodija ukusa. Ovde mi je fantastično. Što se tiče hrane volim pljeskavice, ćevape, domaću pogačicu, gibanicu, ajvar, kajmak, iskreno i uz osmeh za RINU kaže Antonio.
Dušica i on sa puno ljubavi, truda i rada u srcu Šumadije, u pitomom selu Klatičevo nadomak Gornjeg Milanovca, pronašli su svoj mir, ali i novu životnu misiju. Spoj prirode, tradicije i topline pretvorili su u autentično etno domaćinstvo koje nudi više od običnog smeštaja, boravak u ritmu sela, u tišini prirode i uz zvuke domaće gostoljubivosti.
- Seoskim turizmom se bavimo već tri godine. Inače, ja sam završila turizam u Novom Sadu i srednju turističku školu u Vrnjačkoj Banji. Oduvek mi je bila želja da se bavim turizmom i otvorim nešto svoje, kaže Dušica Trajković, vlasnica ovog domaćinstva.
Možda vas zanima:
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Dodaje da posao nije lak, ali počinje da donosi prve, ozbiljne rezultate.
- Evo, nakon tri godine mogu da kažem da se svake godine povećava broj turista. Posebno nam je drago što nam se vraćaju gosti koji su već boravili ovde. Najviše nas posećuju oni koji traže mir, tišinu i beg od gradske vreve, ističe Dušica.
Dušica ne krije zahvalnost zbog podrške koju dobijaju od opštine Gornji Milanovac i države, te ističe da je to mladima dodatni podstrek da se vrate na selo i stvaraju nešto svoje.
- Mladima koji žele da se vrate na selo i bave ovim poslom, preporučila bih to od srca. Ako se posao radi iz ljubavi, onda ništa nije teško. Moje radno vreme traje oko pet, šest sati, i sve se stigne kad se radi sa voljom, poručuje.
Ovo domaćinstvo pokazuje da tamo gde ima ljubavi i vere u ideju cveta i turizam. Klatičevo je njihova oaza, a za mnoge otkrovenje mira i beg od gradske vreve i stresne svakodnevnice.
ON JE PRVI SRBIN KOJI JE IMAO HAREM SA 42 ŽENE: Radio je to USRED KARAĐORĐEVE DRŽAVE, a deci je radio ovo
Praksa da imaju više žena nije bila retkost među vođama
Otkrivena misterija nakon mnogo godina: Evo ko je baba Višnja po kojoj nosi ime ulica na Vračaru, šokiraćete se!
Priča o nazivu ima snažnu simboliku u srpskoj istoriji
Iz ovog razloga Tito nikad nije obišao grob majke i sina: Josip Broz je morao noću da sahrani svoje dete, ocu nikad nije oprostio izdaju njegove majke
Kupinec, zaboravljeno selo kraj Jastrebarskog, čuva grobove roditelja Josipa Broza Tita, koje on nikada nije posetio, otkrivajući porodične tajne
MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.
Ovo je najposebnije srpsko selo u kom se rađaju riđa deca: Tvrde da je u njemu kralj Milutin zakopao blago i da sledeći znaci to i dokazuju
Štava – selo gde je vreme stalo, a istorija šapuće kroz kamen i riđu kosu meštana
Komentari(0)