KAKO JE JEDNA PESMA POSVAĐALA BALKAN? Srbi je znaju pod jednim imenom, a šta je zapravo istina čuvenog hita (VIDEO)
Mi u Srbiji je poznajemo i volimo kao pesmu pod imenom „Ruse kose curo imaš“, međutim bugarska rediteljka ju je u istanbulskoj kafani čula, dok je za stolom sedela sa Grkom, Albancem i Turčinom.

Pre 20 godina, bugarska rediteljka, Adela Peeva je snimila dokumentarac „Čija je ovo pesma“, u kojem se pozabavila fenomenom pesme za koju svaka država Balkana (i nešto malo šire) smatra da je baš njihova
Mi u Srbiji je poznajemo i volimo kao pesmu pod imenom „Ruse kose curo imaš“, međutim bugarska rediteljka ju je u istanbulskoj kafani čula, dok je za stolom sedela sa Grkom, Albancem i Turčinom. I baš svako je rekao da je pesma njihova i samo njihova.
Možda vas zanima:

PRE JEDNOG VEKA: Srbija je imala najviše STOGODIŠNJAKA na svetu, a evo šta su tada pisali o nama!
Da li smo pre jednog veka držali svetski rekord u dugovečnosti? Srbija je 1915. smatrana zemljom stogodišnjaka.Ako je verovati tadašnjim američkim novinama, u Srbiji je pre jednog veka živelo 575 stanovnika starijih od 100 godina – tri i po puta više nego danas.

Možda vas zanima:

PRE JEDNOG VEKA: Srbija je imala najviše STOGODIŠNJAKA na svetu, a evo šta su tada pisali o nama!
Da li smo pre jednog veka držali svetski rekord u dugovečnosti? Srbija je 1915. smatrana zemljom stogodišnjaka.Ako je verovati tadašnjim američkim novinama, u Srbiji je pre jednog veka živelo 575 stanovnika starijih od 100 godina – tri i po puta više nego danas.

Možda vas zanima:

PRE JEDNOG VEKA: Srbija je imala najviše STOGODIŠNJAKA na svetu, a evo šta su tada pisali o nama!
Da li smo pre jednog veka držali svetski rekord u dugovečnosti? Srbija je 1915. smatrana zemljom stogodišnjaka.Ako je verovati tadašnjim američkim novinama, u Srbiji je pre jednog veka živelo 575 stanovnika starijih od 100 godina – tri i po puta više nego danas.

Autorku je to i inspirisalo da napravi putovanje po svim zemljama i da pita narode šta znaju o tim pesmama.
U Istanbulu, je sve ukazivalo na to da se radi o staroj turskoj pesmi. Priča se da je četrdesetih i pedesetih godina prošlog veka, kad je u Turskoj počeo da se razvija turizam, pesma s naslovom Üsküdar postala simbol zemlje. Turska verzija peva o nekom pisaru kojeg su žene strašno volele, a po pesmi je šezdesetih godina snimljen i film.
Rediteljka se potom zaputila ka ostrvu Lezbos u Grčkoj. „Izgubio sam stotinu zlatnika“, tekst je grčke verzije, „I saznao da ih je pronašla predivna devojka“. Grci tvrde da je potekla baš iz njihove zemlje, i to iz Mitilinija.
U Albaniji je pesmu pronašla u skoro sasvim drugačijem obliku – kao ariju koja se u vreme Enver Hodže izvodila u Nacionalnoj operi.
Bosna opet ima svoju varijantu. „Pogledaj me Anadalko“ je poznata u celom regionu, a izvodi se i danas.
Naravno da i Makedonija ima svoju pesmu. „Oj Ti Paco Drenovčane“, naravno još jedna priča o devojačkoj lepoti, a muzikolozi kažu da ne zvuči kao da je iz Makedonije, jer odudara od ritma na koji smo navikli. Pesma je iz sela Drenovci, koje se nalazi u okolini grada Prilepa.
U Vranju je saznala da je pesma o pevačici, a ne o onoj kojoj se peva. Koštana, koja je Vranjancima pevala početkom XX veka, koju je Bora Stanković kasnije proslavio svojim delima. Po motivima Stankovićeve Koštana, Vojislav Nanović je 1953. godine snimio film Ciganka, u kojem se čula pesma „Ruse kose curo imaš“.
Ipak, kako je u svim zemljaama rediteljka rekla da postoje druge verzije, i da drugi narodi svojataju pesmu, u Srbiji je došlo skoro do incidenta, jer su se Srbi naravno našli uvređeni, i krenuli su u malo jaču svađu.
Na kraju je završila svoje putešestvije u Bugarskoj. Tamo se ova melodija svake godine izvodi na planini Strandži gde se na hiljade građana tu okuplja kako bi odali počast palim borcima u borbi za nacionalno oslobođenje. Dakle, ovde pesma nije o ljubavi i lepoti.
Dokumentarac je na osnovu jednog jednostavnog pitanja o pesmi uspeo da opiše život i odnose na Balkanu, gde je sve uvek puno života i ljubavi, dok balon ne pukne i sve brzo okrene na rat i krv.
Pesma nije ni bugarska, ni srpska, ni bosanska, ni makedonska, ni albanska, ni grčka… Ta pesma je balkanska.
Mnogi tvrde da jedan deo pesme Ruse kose curo imaš može da se čuje i u disko-hitu nemačke grupe Boni M – Rasputin, što ima smisla, s obzirom da pesma u naslovu govori o ruskom mistiku, a i pevač benda Bobi Farel oženio Makedonkom.

"Nudim svoju glavu i molim da budem streljana ja": Ženi koja je svojim životom branila Dražu, život je loše vratio
Danas, u vreme kada su informacije dostupne na svakom koraku i kada nas samo klik deli od mnogih znanja i novih svetova ipak neki velikani naše istorije i zanimljivi događaji za koje bi mnogi trebalo da znaju - ostaju skriveni.

Slavka Nešić iz Zaječara je preživela udar groma: Dete palo sa kreveta, dever se valjutao po podu, a kad sam digla glavu...
Najbolje je, kaže, zatvoriti prozore i vrata i skloniti se u ugao sobe

Bio je najbogatiji Srbin kog je venčao kralj, a skončao jezivo u crkvi: Njegova žena da bi preživela "prosila" na pijaci
Na pomen prezimena Dunđerski mnogi prvo pomisle na tragičnu ljubavnu priču Lenke i Laze Kostića.

Evo kako da se ponašate ukoliko se sretnete sa medvedom: Jedan postupak može biti koban
Brojnost populacije u samom nacionalnom parku Tara je oko 60-70 medveda, ali procena je da u Srbiji ima oko 120 jedinki

Negovala bolesnog muža, a bila ljubavnica srpskom kralju koji je pravio najveće skandale: Kad je izgustirao, zaveo njenu sestru i terao je da ostavi muža i decu
Malo ko zna da su Milan Obrenović i Dženi Džerom imali romansu koja se burno završila, te je čuveni Srbin zaveo i njenu sestru u koju je bio zaljubljen do ušiju!
Komentari(0)