LIČI NA KOROV, A KOŠTA PAPRENO Uzgoj ove biljke je moguć u Srbiji, kilogram na pijaci je 2.000 dinara (FOTO)
Čuvene sorte koje se kod nas gaje su riga i koltivata.
Rukola, biljka peperastog ukusa, često se koristi za pripremu salata a pored odličnog ukusa ima i veliku količinu vitamina. U našoj zemlji sve je popularnija upotreba u ishrani a proizvođači je češće sade zbog visoke cene.
Možda vas zanima:
ČINJENICE O SRBIJI KOJE VAS NISU UČILI U ŠKOLAMA Mnoge zvuče kao trač, ali ovo se stvarno desilo
Srbija je zemlja mnogih neispričanih priča, puna dogodovština, tračeva, viceva i zanimljivih istorijskih činjenica za koje verovatno još uvek niste čuli.
Da li znate koja je slanina bolja za organizam?
Koju slaninu vi najviše volite da jedete?
Možda vas zanima:
ČINJENICE O SRBIJI KOJE VAS NISU UČILI U ŠKOLAMA Mnoge zvuče kao trač, ali ovo se stvarno desilo
Srbija je zemlja mnogih neispričanih priča, puna dogodovština, tračeva, viceva i zanimljivih istorijskih činjenica za koje verovatno još uvek niste čuli.
Da li znate koja je slanina bolja za organizam?
Koju slaninu vi najviše volite da jedete?
Možda vas zanima:
ČINJENICE O SRBIJI KOJE VAS NISU UČILI U ŠKOLAMA Mnoge zvuče kao trač, ali ovo se stvarno desilo
Srbija je zemlja mnogih neispričanih priča, puna dogodovština, tračeva, viceva i zanimljivih istorijskih činjenica za koje verovatno još uvek niste čuli.
Da li znate koja je slanina bolja za organizam?
Koju slaninu vi najviše volite da jedete?
Rukola se uzgaja zbog svojih veoma hranjivih listova,a njen uzgoj nije uopšte komplikovan ukoliko joj se obezbedi ono što ona zahteva. Čuvene sorte koje se kod nas gaje su riga i koltivata.
Kao i većina zelenog lisnatog povrća, tako i rukola može direktno da se seje u zemlju. Kao i kod većine baštenskih biljaka tajna uspešnog uzgoja leži u tome šta se uradi pre nego se poseje seme ove biljke. Rukola najbolje uspeva na dobro dreniranom zemljištu ali voli puno vlage, tako da zahteva često zalivanje. Nije zahtevna što se tiče tipa zemljišta ali se savetuje da se izbegnu lako peskovita i srednje teška zemljišta. Ovoj biljci odgovaraju zemljišta pH 6-6,5. Iz tog razloga potrebnno je predsetveno đubrenje sa 60-80 kg/ha azota, 60-80 kg/ha fosfora i 100-120 kg/ha kalijuma.
Na pijaci kilo 2.000 dinara
Proizvođači koji se u Srbiji odluče da sade rukolu, imaće jednu od najvećih zarada u poljoprivredi, pokazuju podaci. Osim što dostiže cenu od 2.000 dinara po kilogramu na pijacama, od prodaje rukole godišnje može da se zaradi više od tri miliona dinara po hektaru, pokazali su podaci Privredne komore Vojvodine.
Isplati li se? Ovo je računica za ulaganje
Da bi se ovaj posao započeo, maksimalna ulaganja koja su potrebna iznose između 12.000 i 15.000 evra po hektaru, što se isplati za godinu dana. Prinos onda iznosi 20.000 kilograma, objavio je Mondo.
Ovo bi trebalo obaviti čim zemljište bude spremno za obradu u proleće ili još bolje priprema zemljišta u jesen. Osnovna obrada se izvodi na dubinu 20-tak cm, a naročito treba obratiti pažnju na površinsku pripremu– budući da se ova povrtarska kultura seje direktno iz semena, koje je veoma sitno.
Rukola je biljna kultura koja voli hladno vreme i otporna je na mraz. Zahvaljujući tome može se uspešno uzgajati čitave godine. Sve što je potrebno za njenu setvu su dnevne temperature iznad 4 stepena C. Raste najbolje na sunčanom mestu, a toleriše i hladovinu naročito kada nastupe letnje temperature.
Shutterstock
Ukoliko nastupe visoke temperature potrebno je obezbediti zasenu, inače će imati listove lošijeg ukusa. Od setve do berbe treba da prođe oko četiri nedelje. Seme treba posejati na dubinu od 0,6-1 cm i sa razmakom između redova 15-30 cm, a između biljki u redu treba da bude 5-10 cm. Za jedan hektar potrebno je 1,5-2 kg semena.
Mladi krompir trenutno najtraženiji
Na Veletržnici u toku prethodne nedelje najviše se kupovala šargarepa, a zatim jabuka, kupus, zelena salata, krompir i crni luk. Sve više raste promet mladog povrća, pa je tako povećana prodaja mladog kupusa za 15 odsto.
U odnosu na prethodni periodu, mladi krompir je zabeležio 30 odsto veći promet. Ovo povrće na Veletržnicu stiže iz Leskovca, Šapca i Pančeva cena se kreće od 250 do 300 dinara po kilogramu, pišu Novosti.
Nega se sastoji na međurednoj obradi i redovnom navodnjavanju. Kada prođe mesec i po do dva od setve, počinje berba. Čupaju se lisne rozete, a nakon toga na istim mestu rukola će nastaviti da raste i posle nekog vremena se opet bere.
Prinos rukole po hektaru je 20.000 kg. Rukola ima malo kalorija pa predstavlja idealnu namirnicu za one koji vode računa o ishrani. Sadrži znatne količine vitamina A, K i C, kalcijum, gvožđe, magnezijum. Dobra je za zdravlje očiju, reguliše krvni pritisak i zdrava je hrana za srce i uništava kancerogene materije u organizmu.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Beli luk je lek nad lekovima, ali samo ako ga pripremate na ovaj način – inače gubi sva svojstva
Da li znate da pogrešna priprema uništava sve što beli luk čini zdravim? Otkrijte trik koji za 10 minuta otključava punu snagu ovog leka.
Besramno ga varala, pa se slomila nad njegovim grobom: Suprugu kneza Mihaila Obrenovića pamte kao najveću grešnicu
Julija Obrenović, rođena kao ćerka mađarskog grofa, postala je srpska kneginja udajom za kneza Mihaila Obrenovića, a za života stekla je i titulu najveće grešnice
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Komentari(0)