Zaboravljene svete biljke kod Srba: Koji cvet “čuje molitvu” i zašto se dren nije sadio u zlo doba
U narodnom verovanju Srba, biljke nisu bile samo ukras ni lek – već živa bića s dušom. Neke su imale moć da prenesu molitvu, druge da čuvaju kuću, a treće da “zatvore” bolest. Najpoštovanije među njima bile su dren, zdravac, bosiljak i pelin.
Pre nego što su se molitve pisale, molile su se kroz biljke. U srpskom narodnom predanju – koje Veselin Čajkanović detaljno razotkriva u svojim radovima – određene biljke su imale duhovni status, smatrane su svetima. Njihova upotreba nije bila stvar ukusa, već obrednog reda. Nisu se brale kad bilo, nisu se sadile bez reči, i nisu se koristile bez poštovanja.
Zdravac – biljka života i kućnog mira
Najpoštovanija biljka u domaćoj simbolici, zdravac je bio neizostavan u svakom dvorištu i svakoj molitvi. Sadila ga je uvek žena, i to sa molitvom:
Možda vas zanima:
Dren u srpskoj tradiciji – simbol zdravlja, snage i dugovečnosti
„Zdrav kao dren“ – izreka koju i danas često čujemo potiče iz davnih vremena, kada je ova biljka imala posebno mesto u narodnim običajima. Dren nije bio samo drvo, već znak zdravlja, moći i zaštite.
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Možda vas zanima:
Dren u srpskoj tradiciji – simbol zdravlja, snage i dugovečnosti
„Zdrav kao dren“ – izreka koju i danas često čujemo potiče iz davnih vremena, kada je ova biljka imala posebno mesto u narodnim običajima. Dren nije bio samo drvo, već znak zdravlja, moći i zaštite.
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Možda vas zanima:
Dren u srpskoj tradiciji – simbol zdravlja, snage i dugovečnosti
„Zdrav kao dren“ – izreka koju i danas često čujemo potiče iz davnih vremena, kada je ova biljka imala posebno mesto u narodnim običajima. Dren nije bio samo drvo, već znak zdravlja, moći i zaštite.
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Možda vas zanima:
Dren u srpskoj tradiciji – simbol zdravlja, snage i dugovečnosti
„Zdrav kao dren“ – izreka koju i danas često čujemo potiče iz davnih vremena, kada je ova biljka imala posebno mesto u narodnim običajima. Dren nije bio samo drvo, već znak zdravlja, moći i zaštite.
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Koristio se:
- za venčiće na krsnoj slavi,
- u krštenju deteta,
- stavljao se pod jastuk bolesniku,
- brkao se u vodu za umivanje pre praznika.
Zanimljivo je da se nikad nije brao na praznik, već dan ranije, jer se verovalo da u svet dan biljka „sluša molitvu, a ne daje moć“.
Dren – snaga, otpornost, ali i opasnost ako se sadi bez reda
„Zdrav kao dren“ nije prazna fraza. Dren je bio simbol dugovekovnosti, otpornosti i muške snage. Grane drena stavljane su:
- u vodu za Đurđevdan,
- u kolevke beba,
- uz božićnu česnicu – “ko izvuče dren, biće najzdraviji”.
Ali! Dren se nije smeo saditi kad ti padne na pamet.
Verovalo se:
- da se ne sadi u vreme tuge ili posle sahrane, jer će „kuća biti tvrda na duši“,
- da ga mora posaditi muško, jer je „ženska ruka meka za dren“.
- Ako dren ne uspe – verovalo se da je u zemlji ostala teška reč.
Bosiljak – miris svetaca i kućnog blagoslova
Bosiljak je biljka sa najčistijom duhovnom simbolikom. On je “biljka molitve”. Verovalo se da njegov miris ide pravo do svetitelja, pa je zbog toga korišćen u:
- osvećenjima vode i doma,
- ikona se “kađila” bosiljkom umesto tamjanom u siromašnim kućama,
- bosiljak se stavljao u kovčege pokojnika, da „miris ide sa dušom“.
- Bosiljak se nikada nije sušio u kuhinji, već u sobi sa ikonama.
Pelin – gorak čuvar zdravlja i istine
Pelin se koristio za „teranje laži i zla“. Žene su ga stavljale:
- ispod vrata kad sumnjaju u gosta,
- u postelju kad neko laže da je bolestan,
- u torbu mužu kad ide na put – da ga istina prati.
Pelin se pije s mukom, a i koristi se s oprezom. Verovalo se da “onaj ko ne može da pomiriše pelin, krije nešto”.
Biljke sa dušom – žive kao i čovek
U narodnom predanju, biljke su bile životi sa osećajem. Zato se:
- nikad nisu čupale iz korena,
- nikad se nisu bacale u smeće,
- palile su se uz molitvu, da “dim ode na dobar put”.
U mnogim selima, žena je znala da biljku ne bere ako joj se ruka zadrhti – znak da nije vreme.
Gde se to još poštuje?
U selima Levača, Homolja, Pčinje i zapadne Šumadije, još uvek postoje domaćice koje znaju kad se koja biljka bere, kako se suši i za šta se koristi – ne po receptima, već po osećaju i nasleđu.
Zaboravljeno, ali živo
Danas sve biljke mogu da se kupe u kesici, ali ništa ne može da zameni onu koja je ubrana sa molitvom.
Možda ne znamo više kad se sadi dren, niti uz koju reč se vezuje zdravac, ali biljke to još pamte.
I čekaće nas – ako im se obratimo kako dolikuje.
VEĆ 100 GODINA: Ovo je najpopularnije žensko ime na svetu
U čak 20 zemalja je među tri najpopularnija imena!
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Gavrilo Princip je PREDAK našeg poznatog pevača
Istorijsku ličnost kakva je Gavrilo Princip teško je dovesti u vezu sa ličnostima iz sveta popularne muzike.
TEOLOG ĐURĐEVIĆ: Zašto se riba jede tokom posta, a meso ne?
Ovo razlikovanje ima korene u drevnoj crkvenoj praksi, gde je meso toplokrvne životinje predstavljalo luksuz i bilo simbol uživanja, dok je riba bila skromnija hrana, naveo je teolog.
Ko je bila Jelena Karađorđević: Izbegla silovanje, svedočila oceubistvu, na sahrani joj bilo „pola Šumadije“
Kroz položaj žena vladara Srbije, njihovu ulogu i uticaj u javnom, društvenom i političkom životu ogleda se napredak i razvoj naše zemlje od početka pretprošlog do sredine prošlog veka i njen razvoj od ustaničke teritorije, preko vazalne kneževine do kraljevine i samostalne države, smatra istoričar Uroš Milivojević auror knjige „Supruge srpskih vladara iz dinastija Karađorđević i Obrenović”.
Komentari(0)