RAKIJA, SARMA, NARODNJACI, PROMAJA Saznajte za čim srpski gastarbajteri najviše čeznu
Skoro svaki Srbin ima nekog rođaka ili prijatelja u inostranstvu. Koliko god da su savremene tehnologije i komunikacije napredne, neke stvari ipak postoje samo kod kuće.
Miris i ukus zavičaja se, kažu, ne zaboravlja ni hiljadama kilometara daleko od doma. O rakiji, kafani i narodnjacima da ne govorimo. Da svima bude toplije oko srca, evo nekoliko nezaboravnih srpskih dobara.
Kafana pa sve ostalo
O kafani ne treba trošiti reči. Ovde se slavi sve, počev od rođenja, svadbe i rođendana pa sve do uspešnog razvoda! Ovde se sklapaju prijateljstva, poslovi, počinju ljubavi, a sve to uz dobro iće i piće!
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Gde je kafana tu je i rakija
Rakija je na široko i dugačko poznata i jedinstvena. Bila šljivovica, loza, medovača ili dunja, samo nek se toči! Retko se ona prava domaća nalazi u inostranstvu.
Shutterstock
Da ugođaj kod kuće bude kompletan, narodnjaci
Voleli ih ili ne, svi pevaju! Posle dve-tri litre obavezno ide “Još litar jedan”, preko “Kafana je moja sudbina”, pa sve tako do “Đurđevdana”.
Sarma, pečenje i kiseli kupus
Koliko su domaća jela ukusna potvrđuje i stara narodna izreka “mrtva bi ga usta jela”. Žena je slaba domaćica ako ova tri specijaliteta nema na meniju. Kako se kiseli kupus teško nalazi u inostranstvu, ovo su neka od jela koja najviše nedostaju našim ljudima van Srbije.
Pečenje, istina, postoji i van granica naše zemlje, ali što bi mnogi rekli “nije to, to”.
Kajmak
Gde su sir i kajmak, tu su naravno i burek, ajvar, slatko, i neizostavni čvarci. O ovom delikatesu ne vredi govoriti. To mora da se proba.
Turska kafa
Način na koji se kod nas kafa tradicionalno priprema je retkost u inostranstvu. Obično se pije instant ili filter kafa, a naše “turske kafe” gotovo da nema.
Shutterstock
Pletene čarape
Ovaj proizvod ne samo da podseća na Srbiju, već i na detinjstvo. Retke su bake koje unucima nisu plele ovakve čarape. U inostranstvu se mogu naći samo ako vam ih neko pošalje od kuće.
I konačno Srpkinje
Da se druge ne uvrede, mnogi tvrde da su devojke u Srbiji lepše nego bilo gde u svetu. Da li je to samo nostalgija za nekom davnom izgubljenom ljubavlju, legenda ili istina, ostaje nedorečeno.
Udariće te promaja
I na kraju ne bi valjalo, a da se ne spomene čuvena promaja! Ona možda ne fali u inostranstvu, ali je sasvim sigurno niko drugi osim Srba nema!
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Kako je 1 rečenica došla glave Dušku Radoviću: Vlast ga je ućutkala, na samrtnoj postelji otvorio dušu, pa svi zanemeli
Kad su Dušku Radoviću zabranili da govori, shvatili su da su se o njega ogrešili, a kad su se pokajali rekao je - Ja nisam na dugme
Čaj od ove biljke je ČISTO ZLATO: Može da REGULIŠE NIVO ŠEĆERA U KRVI, jača imunitet, OBILUJE VITAMINIMA i mineralima!
Obavezno popijte jednu šolju ovog napitka dnevno
Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
LEK IZ DOLINE LJUBAVI: Zaboravljeni recept za sirup od jorgovana i kako su ga žene koristile za lečenje štitne žlezde
Jorgovan (Syringa vulgaris) je za Srbe simbol najveće ljubavi, zahvaljujući legendi o Jeleni Anžujskoj. Međutim, osim romantične priče, ovaj mirisni cvet krije i izuzetna lekovita svojstva. Otkrivamo zašto su žene u narodnoj medicini koristile sirup i tinkture od jorgovana za lečenje hroničnih bolesti i poboljšanje disajnih puteva.
Komentari(0)