RAKIJA, SARMA, NARODNJACI, PROMAJA Saznajte za čim srpski gastarbajteri najviše čeznu
Skoro svaki Srbin ima nekog rođaka ili prijatelja u inostranstvu. Koliko god da su savremene tehnologije i komunikacije napredne, neke stvari ipak postoje samo kod kuće.
Miris i ukus zavičaja se, kažu, ne zaboravlja ni hiljadama kilometara daleko od doma. O rakiji, kafani i narodnjacima da ne govorimo. Da svima bude toplije oko srca, evo nekoliko nezaboravnih srpskih dobara.
Kafana pa sve ostalo
O kafani ne treba trošiti reči. Ovde se slavi sve, počev od rođenja, svadbe i rođendana pa sve do uspešnog razvoda! Ovde se sklapaju prijateljstva, poslovi, počinju ljubavi, a sve to uz dobro iće i piće!
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Gde je kafana tu je i rakija
Rakija je na široko i dugačko poznata i jedinstvena. Bila šljivovica, loza, medovača ili dunja, samo nek se toči! Retko se ona prava domaća nalazi u inostranstvu.
Shutterstock
Da ugođaj kod kuće bude kompletan, narodnjaci
Voleli ih ili ne, svi pevaju! Posle dve-tri litre obavezno ide “Još litar jedan”, preko “Kafana je moja sudbina”, pa sve tako do “Đurđevdana”.
Sarma, pečenje i kiseli kupus
Koliko su domaća jela ukusna potvrđuje i stara narodna izreka “mrtva bi ga usta jela”. Žena je slaba domaćica ako ova tri specijaliteta nema na meniju. Kako se kiseli kupus teško nalazi u inostranstvu, ovo su neka od jela koja najviše nedostaju našim ljudima van Srbije.
Pečenje, istina, postoji i van granica naše zemlje, ali što bi mnogi rekli “nije to, to”.
Kajmak
Gde su sir i kajmak, tu su naravno i burek, ajvar, slatko, i neizostavni čvarci. O ovom delikatesu ne vredi govoriti. To mora da se proba.
Turska kafa
Način na koji se kod nas kafa tradicionalno priprema je retkost u inostranstvu. Obično se pije instant ili filter kafa, a naše “turske kafe” gotovo da nema.
Shutterstock
Pletene čarape
Ovaj proizvod ne samo da podseća na Srbiju, već i na detinjstvo. Retke su bake koje unucima nisu plele ovakve čarape. U inostranstvu se mogu naći samo ako vam ih neko pošalje od kuće.
I konačno Srpkinje
Da se druge ne uvrede, mnogi tvrde da su devojke u Srbiji lepše nego bilo gde u svetu. Da li je to samo nostalgija za nekom davnom izgubljenom ljubavlju, legenda ili istina, ostaje nedorečeno.
Udariće te promaja
I na kraju ne bi valjalo, a da se ne spomene čuvena promaja! Ona možda ne fali u inostranstvu, ali je sasvim sigurno niko drugi osim Srba nema!
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
NIŠLIJA POHUJE ZOVU I PRAVI ZDRAVE SALATE: Bio je KUVAR na Hilandaru, a pokazao je i TRIK za OSVEŽENO LICE (VIDEO)
Neša Travka na svojim snimcima pohuje koprivu, zovu, čuvarkuću stavlja u salate
JEDINI SIN VUKA KARADŽIĆA ŽIVEO BEZ SRAMA: Odabrao svet skandala i poroka, na kraju ga se i SESTRA ODREKLA!
Jedini preživeli sin Vuka Karadžića trebalo je da osvetla očev obraz i nastavi njegovim putem, ali je odabrao svet skandala i poroka
MNOGE DEVOJKE SU PO NJOJ DOBILE IME, A NAKON NJENE SMRTI IM SE UGASILA LOZA: Evo gde je sahranjena Mina
Vuk i Ana imali su trinaestoro dece od kojih su svi, osim Mine i Dimitrija, umrli u detinjstvu i ranoj mladosti do 1852. godine
Znate li kako da uklonite miris luka sa ruku? Rešenje je jednostavno i nije sapun
Trikovi iz kuhinje koji stvarno rade
Svakog dana sam išao do govornice da je pozovem: Nevenka i Vlastimir proslavili 50 godina braka, ovo je priča o pravoj ljubavi i trajanju
U niškom Panteleju, Nevenka i Vlastimir Zdravković obeležili su 50 godina braka. Njihova priča osim što beleži jubilej, svedoči o tome da se sreća gradi polako, iz dana u dan, i da ništa ne može zameniti vernost, rad i strpljenje.
Komentari(0)