Kako je Pablo Pikaso napravio plakat za "Bitku na Neretvi" za 12 flaša vina
Film „Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića iz 1969. najskuplje je ostvarenje snimljeno u SFR Jugoslaviji. Englesku verziju plakata crtao je Pablo Pikaso.

Reč je o petom najskupljem filmu svih vremena van engleskog govornog područja. Snimanje i postprodukcija trajali su 18 meseci. Pablo Pikaso dizajnirao je englesku verziju plakata za film.
Pikaso je u svojoj karijeri uradio samo dva filmska plakata. Jedan za španski film "Andaluzijski pas" iz 1929. godine, a drugi za "Bitku na Neretvi".
Priča o plakatu počinje 1964. godine u Monte Karlu, gde je dokumentarni film Veljka Bulajića "Skopje 63" dobio Gran pri Zlatna nimfa i nagradu kritike. Predsednik žirija bio je francuski akademik Marsel Ašard, koji je za vreme festivala stanovao kod svog prijatelja Pikasa i pokazao mu kopiju filma u njegovom studiju.
Možda vas zanima:

Da li se sećate Ruženjke iz filma "Varljivo leto ’68"? Osvojila je srca publike svojim talentom i lepotom, a evo kako izgleda u sedmoj deceniji života (FOTO)
Prelepa glumica je danas neprepoznatljiva

Kako je zbog Tita promenjen kraj "Ko to tamo peva"
Legendarni film "Ko to tamo peva" jedno je od najvećih ostvarenja domaće kinematografije.
Možda vas zanima:

Da li se sećate Ruženjke iz filma "Varljivo leto ’68"? Osvojila je srca publike svojim talentom i lepotom, a evo kako izgleda u sedmoj deceniji života (FOTO)
Prelepa glumica je danas neprepoznatljiva

Kako je zbog Tita promenjen kraj "Ko to tamo peva"
Legendarni film "Ko to tamo peva" jedno je od najvećih ostvarenja domaće kinematografije.
Možda vas zanima:

Da li se sećate Ruženjke iz filma "Varljivo leto ’68"? Osvojila je srca publike svojim talentom i lepotom, a evo kako izgleda u sedmoj deceniji života (FOTO)
Prelepa glumica je danas neprepoznatljiva

Kako je zbog Tita promenjen kraj "Ko to tamo peva"
Legendarni film "Ko to tamo peva" jedno je od najvećih ostvarenja domaće kinematografije.
Pikaso je došao na završnu svečanost festivala i čestitao Veljku Bulajiću. Nekoliko godina kasnije Veljko Bulajić je Pikasovom agentu u Parizu predložio da zamoli Pikasa da napravi plakat za film "Bitka na Neretvi". Pogledavši film i proučivši dešavanja u filmu, Pikaso je potvrdio da će napraviti plakat, ali da će uzeti deo iz svoje slike Sabinjanke i zatražio samo da boja plakata bude crvena. On nije tražio nikakav honorar, a jedini zahtev mu je bio da dobije 12 boca vina iz Jugoslavije, piše artnit.net.
Pikaso je došao na završnu svečanost festivala i čestitao Veljku Bulajiću. Nekoliko godina kasnije Veljko Bulajić je Pikasovom agentu u Parizu predložio da zamoli Pikasa da napravi plakat za film "Bitka na Neretvi". Pogledavši film i proučivši dešavanja u filmu, Pikaso je potvrdio da će napraviti plakat, ali da će uzeti deo iz svoje slike Sabinjanke i zatražio samo da boja plakata bude crvena. On nije tražio nikakav honorar, a jedini zahtev mu je bio da dobije 12 boca vina iz Jugoslavije.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.

Persida Karađorđević je upravljala državom, rodila 10 dece i dobila turski orden: Nema osobe koja ne plače kada pročita njene reči upućene preminuloj ćerki
Kneginja Persida Karađorđević je upamćena kao velika i uticajna žena, kao ličnost za sebe. Bila je ćerka vojvode Jevrema Nenadovića, supruga kneza Aleksandra Karađorđevića i majka kralja Petra Prvog

Kako je Josip Broz dobio NADIMAK "TITO": Teorija - bizarna
Prema istorijskim spisima, Josip Broz je 10. avgusta 1934. prvi put predstavljen s imenom Tito. Njega su mnogo puta pitali odakle je izvukao takav nadimak, na što bi on rekao: "To je često ime u Zagorju i nema neko posebno značenje". Valjda mu se sviđalo kako zvuči.

Troskot – zaboravljena lekovita biljka iz srpskih sela
Troskot (Polygonum aviculare) je korovska biljka koju ćete često videti uz puteve, dvorišta i njive. Nekada je bila neizostavni deo narodne medicine u Srbiji, ali danas je gotovo pala u zaborav, jer se smatra bezvrednim korovom. A zapravo krije snažna lekovita svojstva.
Komentari(1)

I što je najtužnije, na kraju ga nisu ni upotrebili.