JEDINSTVENI FENOMEN CVETANJA REKE TISE Pojava koja oduzima dah, a dobila je ime po reci Tisi koju nastanjuje ovaj insekt (VIDEO/FOTO)
Tiski cvet, fenomen koji oduzima dah i oduševljava posmatrače istog
Tiski cvet (lat. Palingenia longicauda) je insekt koji spada u vodene cvetove (Ephemeroptera). Dugačak je 8-12 centimetara, a razmak krila dostiže 6-7 centimetara. Ova vrsta je poznata kao najveća vrsta vodenih cvetova u Evropi. Strogo je zaštićena u Srbiji, kao i na međunarodnom nivou na osnovu Bernske konvencije.
Shutterstock/Tiski cvet
Tiski cvet dobio je ime po reci Tisi koju nastanjuje. Areal ove vrste je bio mnogo veći u prošlosti, dosezao je do Holandije, dok je sada smanjen na nekoliko rečnih slivova u centralnoj Evropi. Od 2800 poznatih vrsta, više od 100 živi u centralnoj Evropi.
Shutterstock/Tiski cvet
Mužjaci Tiskog cveta su jedini među krilatim insektima koji se mitare posle dobijanja svojih funkcionalnih krila. Za razliku od većine vodenih insekata rojevi odraslih P. Longicauda nikada ne napuštaju vodu, već konstantno dodiruju ili brišu površinu vode. Sporo kretanje reke i odsutstvo riba koje se hrane na površini pomažu im da to ostvare. Prisustvo P. longicauda je indikator čiste i nezagađene vode. Izumrli su u mnogim evropskim zemljama i mogu se naći na reci Tisi (Srbija i Mađarska), rekama Prut i Begej (Rumunija), te reci Ukrini (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina).
Možda vas zanima:
REKA KOJE SU SE LJUDI PLAŠILI Najduža pritoka Dunava (VIDEO)
Tisa je srednjeevropska reka i najduža pritoka reke Dunav.
NAJSTARIJI VOJVOĐANSKI SLATKIŠ Omiljena poslastica nekada najmoćnije žene dinastije Habzburg
Osim čuvenih strudli, šnenokli i knedli sa šljivama, izdvaja se i nastariji, skoro zaboravljeni slatkiš - kitnikez, koji se naziva i „sir od dunja“.
Možda vas zanima:
REKA KOJE SU SE LJUDI PLAŠILI Najduža pritoka Dunava (VIDEO)
Tisa je srednjeevropska reka i najduža pritoka reke Dunav.
NAJSTARIJI VOJVOĐANSKI SLATKIŠ Omiljena poslastica nekada najmoćnije žene dinastije Habzburg
Osim čuvenih strudli, šnenokli i knedli sa šljivama, izdvaja se i nastariji, skoro zaboravljeni slatkiš - kitnikez, koji se naziva i „sir od dunja“.
Možda vas zanima:
REKA KOJE SU SE LJUDI PLAŠILI Najduža pritoka Dunava (VIDEO)
Tisa je srednjeevropska reka i najduža pritoka reke Dunav.
NAJSTARIJI VOJVOĐANSKI SLATKIŠ Omiljena poslastica nekada najmoćnije žene dinastije Habzburg
Osim čuvenih strudli, šnenokli i knedli sa šljivama, izdvaja se i nastariji, skoro zaboravljeni slatkiš - kitnikez, koji se naziva i „sir od dunja“.
Zrele životinje se ne hrane za vreme svojih kratkih života već naduvaju svoja creva vazduhom što im omogućava lakši let. Vodeni cvetovi nisu odlični letači, let im je nesiguran. Uglavnom moguće ih je promatrati u proleće i početkom leta, kada se roje.
Rojenje počinje u večernjim satima i traje otprilike tri sata. Na početku rojenja larve ostavljaju glinu na dnu reke gde su živele tri godine i dižu se na površinu vode. U podizanju do površine im pomaže gas koji se sakupio ispod njihovih košuljica. Na površini vode se mitari tj. larva odbacuje svoju košuljicu i izlazi savršen insekt. Tiski cvet ima velika krila kod kojih su prednja izrazito veći od zadnjih.
Tisa na mapi:
Izvor: vikipedija
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
"Ko ih ima da ih čuva kao zlato" Isplivala fotografija igračaka iz Jugoslavije, za njih je znalo svako dete FOTO
Legendarna igra "Vrti, vrti" samo je jedna od igara koja je mnoge vratila u detinjstvo
Komentari(0)