ZAŠTO MOŠTI KRALJA MILUTINA NE POČIVAJU U SRBIJI Prema žitijima, čuda nad njegovim grobom počela su da se dešavaju još u manastiru Banjska samo dve godine posle njegove smrti (FOTO)
Srpskog kralja Milutina (1282—1321) smrt je zadesila u svom dvoru u Nerodimlju, na Kosovu, 29. oktobra 1321. i to samo nedelju dana nakon završetka i osvećenja njegovog manastira Gračanice.

Prvobitno je sahranjen u svojoj grobnoj crkvi Svetog Arhiđakona Stefana u manastiru Banjska, kod Kosovske Mitrovice, kog je izgradio 1317. godine upravo za tu namenu. Savremenici svedoče da je mauzolej manastir Banjska i crkva Svetog Stefana, zaštitnika Nemanjića, bila možda i najlepša koju su Nemanjići do tada izgradili, da je blistala od zlata kojim su bili okružene freske, a fasada od savršeno spojenih crvenih, belih i plavičastih mermernih ploča prepuna raskošnih skulptura i reljefa.
Možda vas zanima:

Turci pravili popis Srba 1455. godine - evo kako izgleda
Sigurni smo da za brojna stara imena naših predaka niste uopšte znali, iznenadićete kada budete videli kako su se sve zvali.

KAKO DA "VIDITE SVOJU BUDUĆNOST" Narodna verovanja na Vidovdan, a evo šta treba, a šta danas nikako ne bi valjalo da radite! (VIDEO/FOTO)
Danas je Vidovdan, veliki crkveni dan, jedan od najvažnijih istorijskih datuma za Srbe, ali i dan za koji se vezuju mnoga narodna verovanja. Da li znate šta sve danas treba da se radi da bi vam se "otvorile oči", a šta nikako ne?
Možda vas zanima:

Turci pravili popis Srba 1455. godine - evo kako izgleda
Sigurni smo da za brojna stara imena naših predaka niste uopšte znali, iznenadićete kada budete videli kako su se sve zvali.

KAKO DA "VIDITE SVOJU BUDUĆNOST" Narodna verovanja na Vidovdan, a evo šta treba, a šta danas nikako ne bi valjalo da radite! (VIDEO/FOTO)
Danas je Vidovdan, veliki crkveni dan, jedan od najvažnijih istorijskih datuma za Srbe, ali i dan za koji se vezuju mnoga narodna verovanja. Da li znate šta sve danas treba da se radi da bi vam se "otvorile oči", a šta nikako ne?
Ubrzo nako smrti, telo kralja Milutina je postalo mirotočivo, pa ga je Crkva upisala u diptihe svetih kao Sveti Kralj Milutin. Prema žitijima, čuda nad njegovim grobom počela su da se dešavaju još u manastiru Banjska samo dve godine posle njegove smrti.
Pred sam Kosovski boj, u junu 1389. godine, čudotvorno telo kralja Milutina je prebačeno iz Banjske u Trepču, zbog bezbednosti pošto su Turci koji su nadolazili nemilosrdno uništavali sve srpske crkve i manastire na svom putu. Pred osmanskom najezdom 1460. godine telo kralja Milutina je iz Trepče preneto u Bugarsku, prvo u manastir Svetih Ćirila i Metodija, da bi kasnije bilo preneto u Sofiju, u crkvu Svete Nedelje gde i danas počivaju. Sofijska crkva Svete Nedelje se po moštima kralja Milutina još naziva i crkva Svetog Kralja.
vikipedija/kralj Milutin
Moštima Svetog Kralja Milutina danas nedostaju glava i desna ruka za koje se ne zna gde su završile.
Bugarski pravoslavni vernici i danas pored Milutinovog ćivota ostavljaju papiriće s porukama za bližnje na onom svetu. Kult svetog srpskog kralja Milutina u Bugarskoj je izuzetno jak još od 16. veka. U Kraljevoj crkvi svakodnevno se održava služba njemu posvećena, a vernici u ogromnom broju neprestano dolaze da celivaju mošti, kojima se pripisuje ogromna moć.
vikipedija/povelja kralja Milutina
Svetog kralja Milutina slave i drugi narodi, u prvom redu Rusi. Bugarski istoričari navode da je prvi zahtev za povraćaj moštiju kralja Milutina iz Sofije u obnovljenu Pećku patrijaršiju podneo sam ruski car Ivan IV Grozni (1533—1584). On je bio duboko vezan za srpsku tradiciju, jer ga je posle smrti roditelja u kosovskom i svetosavskom duhu odgajala baka Ana Jakšić (posle udaje Glinska) iz čuvene srpske plemićke porodice Jakšića. Međutim, Turci i Carigradska patrijaršija, koja je bila pod njihovom kontrolom, nisu dozvolili da se Milutin čak ni mrtav vrati u Srbiju, jer je bio suviše snažan simbol srpske državnosti, moći i samostalnosti.
vikipedija/mladi Milutin
Mošti kralja Milutina su tako ostavši u Sofiji pretrpele pljačke, požare, nepogode, zemljotrese, napade ustanika i Turaka, kao i terorističku akciju bugarskih komunista koji su 1925. godine digli u vazduh crkvu Svete Nedelje i ubili više od 190 nedužnih ljudi.
vikipedija/freska kralja Milutina u Gračanici
U Bugarskoj, se sveti srpski kralj Milutin smatra zaštitnikom Sofije, dok je u svojoj zemlji Srbiji on praktično zaboravljen. Neverovatno je da kralj koji je od Srbije stvorio vodeću regionalnu silu svog doba, učinio Nemanjiće delom romejske carske porodice i utro put za stvaranje srpskog carstva, ima danas jači kult u Bugarskoj nego u svojoj Srbiji.
vikipedija/pobeda kralja Milutina nad Tatarima
Nadamo se da će naša Crkva tražiti da se mošti kralja Milutina vrate u njegovu grobnu crkvu u manastir Banjsku. Do tada, svaki Srbin je dužan da obiđe Sofiju i pokloni se moštima našeg svetog kralja!
vikipedija/Srbija u vreme kralja Milutina
Izvor: vikipedija, srpskaistorija

Ako imate ovu novčanicu, možete danas da je zamenite za 10.000 evra! Na ovom mestu možete da je predate uz naknadu
Poznavaoci bi platili mnogo novca da postanu ponosni vlasnici ovog novčića od 20 centi.

Milovan je bio Titova desna ruka, svuda sa njim putovao i jela mu pripremao: A onda ispričao kako je prošao kad je video ono što ne treba
Priča o Milovanu Mići Stojanoviću, život pod nadzorom, putovanja sa svetskim liderima, tajne dvora i kulinarske anegdote koje je zabeležio u knjizi

Evo kako je zaista umro Boško Buha: Nije hteo da ostavi čuvenu doktorku koju su trudnu držali u kavezu, u 17-oj jezivo skončao
27. septembra pre 82 godine poginuo je Boško Buha – dečak, partizan, borac protiv fašizma.

Vile sa Radana: Da li još uvek čuvaju blago i igraju vilinska kola?
Na jugu Srbije, između Lebana i Bojnika, Kuršumlije i Prokuplja, prostire se planina Radan – krajolik ispresecan gustim šumama, bistrim izvorima i tihim selima. Ali Radan nije poznat samo po prirodnim lepotama i čuvenoj Đavoljoj varoši, ovo je i planina obavijena legendama, naročito o vilama, koje narod i danas pominje s poštovanjem.

Kako nastaje dobra rakija – Od šljive do kazana, od kazana do čašice
U Srbiji se od davnina kaže da je rakija više od pića – ona je deo doma, običaja i tradicije. Od šljive u Šumadiji, kajsije u Vojvodini, pa sve do dunje i viljamovke u južnim krajevima, pečenje rakije predstavlja poseban događaj u životu porodice i sela. Nije se radilo samo o pripremi zimnice, već o ritualu u kojem se okupljala rodbina, komšije i prijatelji, dok je miris voća i dima iz kazana obavijao avlije.
Komentari(0)