PRVI PUT U ISTORIJI OVE SVETINJE Kinez i Kineskinja se u crkvi Svetog Marka zakleli na vernost, čemu su prisustvovali i znatiželjni turisti
Pod svodovima Crkve Svetog Marka u Beogradu, 2019. godine su se na večnu ljubav zavetovali Jang Ksi Ran i Li Ju iz Sijana.
Veličanstvena pesma hora Crkve Svetog Marka u Beogradu, pa svečani obredi zaručenja i venčanja. Sve je na svadbi bilo po crkvenim kanonima, osim što je, prvi put u istoriji hrama na Tašmajdanu, po pravoslavnom obredu venčano dvoje Kineza – Jang Ksi Ran (36) i Li Ju (35). Notu neuobičajenosti dala je i mladina odežda – šuhfu, ručno izvezena haljina i cipele od crvene svile kakve nose neveste u drevnom gradu Sijanu, početnoj stanici čuvenog, antičkog Puta svile.
U svetu zajednicu braka mladence su uveli protojereji stavrofori Trajan Kojić i Sreten Mladenović, a kumovi su im bili Beograđani, Zoran Petrović i Marina Micić. Da uveliča venčanja prijatelja, iz kineskog grada Sandu u Beograd je došao i Sun Juan Tao, a svečanosti su prisustvovale i mladoženjine kolege iz kineske Korporacije „Čajna relvej dizajn“, angažovane na izgradnji deonice brze pruge Beograd – Subotica.
– Bilo je uzvišeno i prelepo, baš kao što je bilo i 1. marta kada nas je u ovoj crkvi krstio prota Kojić – rekao nam je Li glasom punim radosti. – Srećan sam što mi se ispunila želja da se sa budućom suprugom najpre krstim, a potom i da se venčamo po pravoslavnom obredu. Poželeo sam to još pre desetak godina dok sam prvi put prisustvovao crkvenom venčanju dvoje Srba. Žao mi je samo što našem predivnom venčanju nisu prisustvovali roditelji. Nisu mogli da dođu. Ali, naš brak je velika sreća za naše porodice i oni su to u Sijanu već obeležili na svoj način. Mi ćemo im već sutra poslati fotografije i snimak venčanja na ce-deu. Siguran sam da će uživati i biti ponosni kada budu gledali.
Možda vas zanima:
NAJPOZNATIJA PRESTONIČKA PEĆINA Priča se da je ovde Gestapo zatvarao najozloglašenije zatvorenike
Kao što su se bezbrojni burni događaji iz gradske istorije odvijali na Beogradskoj tvrđavi, tako je Tašmajdan bio neka vrsta njegove skrivene duše. Upravo ovde, nalazi se najpoznatija prestonička pećina. Tašmajdanska pećina sastoji se od 3 dela – antički rudnik, nemačko sklonište i prirodna pećina.
PATRIJARH PAVLE PRIKAZAN KAO SVETAC Mozaik u crkvi Svetog Marka
Iako nije zvanično kanonizovan, patrijarh Pavle je za narod bio i ostao svetitelj. U oltaru crkve Svetog Marka u Beogradu oslikan je u mozaiku portret Svetog patrijarha Pavla, koji je izvela naša akademska slikarka i mozaičarka Jelica Durković.
Možda vas zanima:
NAJPOZNATIJA PRESTONIČKA PEĆINA Priča se da je ovde Gestapo zatvarao najozloglašenije zatvorenike
Kao što su se bezbrojni burni događaji iz gradske istorije odvijali na Beogradskoj tvrđavi, tako je Tašmajdan bio neka vrsta njegove skrivene duše. Upravo ovde, nalazi se najpoznatija prestonička pećina. Tašmajdanska pećina sastoji se od 3 dela – antički rudnik, nemačko sklonište i prirodna pećina.
PATRIJARH PAVLE PRIKAZAN KAO SVETAC Mozaik u crkvi Svetog Marka
Iako nije zvanično kanonizovan, patrijarh Pavle je za narod bio i ostao svetitelj. U oltaru crkve Svetog Marka u Beogradu oslikan je u mozaiku portret Svetog patrijarha Pavla, koji je izvela naša akademska slikarka i mozaičarka Jelica Durković.
Možda vas zanima:
NAJPOZNATIJA PRESTONIČKA PEĆINA Priča se da je ovde Gestapo zatvarao najozloglašenije zatvorenike
Kao što su se bezbrojni burni događaji iz gradske istorije odvijali na Beogradskoj tvrđavi, tako je Tašmajdan bio neka vrsta njegove skrivene duše. Upravo ovde, nalazi se najpoznatija prestonička pećina. Tašmajdanska pećina sastoji se od 3 dela – antički rudnik, nemačko sklonište i prirodna pećina.
PATRIJARH PAVLE PRIKAZAN KAO SVETAC Mozaik u crkvi Svetog Marka
Iako nije zvanično kanonizovan, patrijarh Pavle je za narod bio i ostao svetitelj. U oltaru crkve Svetog Marka u Beogradu oslikan je u mozaiku portret Svetog patrijarha Pavla, koji je izvela naša akademska slikarka i mozaičarka Jelica Durković.
Li je u Srbiju, sa roditeljima, trgovcima, došao 1998. godine i od tada, kako kaže, sa našim narodom deli dobro i zlo. Kada su se njegovi roditelji vratili u Kinu, on je ostao u Beogradu i sada radi kao prevodilac.
Shutterstock
– Već dve decenije živim u ovoj lepoj zemlji, imam prijatelje, sada i kumove – priča Li. – Oni su me odavno „krstili“ i nadenuli mi ime Goran. Kada sam upoznao Jang i shvatio da naša veza ima budućnost, otkrio sam joj svoju želju o krštenju i venčanju po pravoslavnim obredima. Ona se odmah saglasila i pristala da se preseli u Srbiju. Ovde ćemo ubuduće živeti i, nadam se, gajiti našu decu.
Uzvišen obred
Želeo sam da prisustvujem venčanju svojih prijatelja i nije mi bilo teško da čak iz Sandua dođem u Beograd – rekao je Sun Juan Tao. – Prvi put sam u Srbiji i oduševljen sam svime što sam video. A, samo venčanje po pravoslavnom obredu je toliko lepo i uzvišeno da ću ga zauvek pamtiti i prepričavati porodici i prijateljima u Kini.
Znatiželjni turisti
Venčanju dvoje Kineza u Crkvi Svetog Marka prisustvovali su juče i nezvani gosti. Bili su to turisti iz Nemačke i Velike Britanije, koji su obilazili svetinju na Tašmajdanu. Ne skrivajući iznenađenje, fotografisali su mladence, a neki od njih, da bi videli ceo obred, venčanju su prisustvovali do kraja.
Izvor: novosti
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
"Ko ih ima da ih čuva kao zlato" Isplivala fotografija igračaka iz Jugoslavije, za njih je znalo svako dete FOTO
Legendarna igra "Vrti, vrti" samo je jedna od igara koja je mnoge vratila u detinjstvo
Komentari(0)