NEKADA OMILJENO IZLETIŠTE BEOGRAĐANA Ko je Toša i kako je nastao njegov bunar
Nekada je to sve bio močvarni teren koji je razdvajao Zemun od okolnih sela. Naselje je neugledno i nije se mnogo razlokovala od beogradske Jatagan male.
Zemunci su ovu ulicu zvali „Put za Bežaniju“, a ovaj se dalje nastavljao na „Bežanijski put“. Naziv je postojao sve dok bogati zemunski trgovac Teodor Toša Apostolović nije napravio bunar pored puta.
Da bi izlečio oči i vratio vid, Toša je zakotrljao bure sa vrha Bežanijske kose i na mestu gde se ono zaustavilo iskopao bunar. Prema predanju bure se zaustavilo negde oko Studentskog grada, voda u njemu je bila lekovita i Toša je progledao.
Vrlo brzo posle toga, mesto je postalo omiljeno izletište i mesto okupljanja ljudi, pa je tako i dobilo naziv „Tošin bunar“. Toša je na padinama lesni zaravni imao vinograde. To zemljište je posle smrti zaveštao crkvi. Pored bunara sa đermom se nalazila kafana istog imena, „Tošin bunar”.
Možda vas zanima:
KAKO JE TOŠIN BUNAR DOBIO IME: Jednom prilikom je usnio Svetog Nikolu, koji mu je rekao...
Za dva veka postojanja, samo je jednom menjala ime, i to tokom nemačke okupacije
PRIRODNA OAZA U CENTRU BEOGRADA Prelepa botanička bašta čije se osnivanje vezuje za Josifa Pančića
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Možda vas zanima:
KAKO JE TOŠIN BUNAR DOBIO IME: Jednom prilikom je usnio Svetog Nikolu, koji mu je rekao...
Za dva veka postojanja, samo je jednom menjala ime, i to tokom nemačke okupacije
PRIRODNA OAZA U CENTRU BEOGRADA Prelepa botanička bašta čije se osnivanje vezuje za Josifa Pančića
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Možda vas zanima:
KAKO JE TOŠIN BUNAR DOBIO IME: Jednom prilikom je usnio Svetog Nikolu, koji mu je rekao...
Za dva veka postojanja, samo je jednom menjala ime, i to tokom nemačke okupacije
PRIRODNA OAZA U CENTRU BEOGRADA Prelepa botanička bašta čije se osnivanje vezuje za Josifa Pančića
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Ne zna se od kada tačno cela ulica zvanično nosi naziv Tošin bunar, ali se veruje da je to bilo još za Tošinog života, dakle pre 1810. godine. Od onda, pa do sada, ulica je samo jednom promenila ime, tokom Drugog svetskog rata Nemci su je zvali Geringova.
Tošin bunar je još dugo postojao i stariji Zemunci pamte da se kraj tog bunara dugo održavao prvomajski uranak. Bunar je zakopan nakon Drugog svetskog rata.
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
Komentari(0)