Otvorena je početkom 1968. godine. Roba je od prvog dana bila pod stručnim nadzorom. Upornošću stručnjaka stigla je u Beograd. Bila je snabdevena svim poznatim čajevima. Mogle su da se kupe i razne mešavine. Na rafovima su se nalazili lekovi za razne tegobe. Čaj od žalfije, gorki čaj i čaj za bubrege su samo neki od njih.

 

Box: Instagram post

 

U to vreme to je bio pravi trgovinski bum na našem tržištu. Dejstvo čajeva je ispitivano na Medicinskom fakultetu. Svi su pravljeni sa uputstvima iz Švajcarske i SAD. Beograđani su u početku bili sumnjičavi. Mnogi su lekove uzimali u apotekama, čaj im nije padao na pamet. Iz Instituta su stizala iznenađenja svakodnevno. Pojavio se i čaj koji ublažuje dečiju paralizu.

Čaj se prodavao i u tabletama. Domaćice su se oduševile "začinskim tabletama". mogle su da kupe tablete slačice, belog luka i peršuna. Nije više bilo potrebe da donose čajeve sa sela. Iako je biljna apoteka bila hit u Beogradu, ostali delovi zemlje nisu bili zainteresovani. Tada se u "provinciji" lečilo narodnim metodama. Ren je bio za upalu pluća, a mirođija za ljubavne jade. 

Box: Image
 

 

 

Razvoj fitoterapije u Srbiji

Prvi pisani dokumenti o upotrebi biljaka u lečenju, fitoterapiji, sadržani su u manastirskim kodeksima Hodoškom (XIV vek) i Hilandarski (XV i XVI vek).

U XVIII veku Zaharije Stefanović Orfelin u svom delu Veliki srpski travnik 1783. g. opisao je na desetine biljaka i način njihove upotrebe. Vuk Stefanović Karadžić je 1818. g. u Srpskom rječniku objavio veliki broj podataka o upotrebi biljaka u narodnoj medicini.

U XIX veku posebno mesto u izučavanju fitoterapije zauzimaju Josif Pančić, svojim delom Botanika(1868) i Sava Petrović koji je napisao prvu kljigu o rasprostranjenju i upotrebi lekovitog bilja kod nas, Lekovito bilje Srbije (1883). U isto vreme Vladan Đorđević objavljuje Narodna medicina u Srba i Vasa Pelagić priručnik Stvarni narodni učitelj. Ova dela su dosta pomogla popularisanju upotrebe lekovitog bilja.

Početkom XX veka počinje i novo poglavlje u razvoju fitoterapije obeleženo radom Jovana Tucakova (1905—1978) i njegovih saradnika, učenika i sledbenika. Višegodišnji rad u prikupljanju podataka o rasprostranjenju lekovitih biljaka, njihovoj upotrebi u narodnoj medicini kao i laboratorijska ispitivanja njihovih sastojaka postavili su temelje naše fitoterapije. Među mnogobrojnim naučnim i stručnim radovima izdvajaju se Farmakognozija (1948) i Lečenje biljem (1971). Ovaj vrsni naučnik je osnivač Instituta za proučavanje lekovitog bilja Josif Pančić u Beogradu.

Izvor: vikipedija, blic