RJEČNIK, NAPISAN PO NARODSKI Vuk je bio za to da se H izbaci iz azbuke jer je tvrdio da se ono i ne pojavljuje u srpskom jeziku
Ne tako davno navršilo se 200 godina od izdavanja čuvenog Vukovog „Srpskog Rječnika“ (puni naziv „Srpski Rječnik istolkovan njemačkijem i latinskijem riječima“). Napisan je na narodnom jeziku.

Prvo izdanje „Rječnika“ izašlo je 1818. godine i sadrži u sebi 26.270 riječi koje je Vuk čuo u narodnom govoru. Vuk je građu za ovaj rječnik počeo da skuplja još 1815. godine na nagovor Jerneja Kopitara. Ne zna se tačno kada se rodila namera za stvaranjem ovog dela, jer je on sam rekao da je još dok je radio na sudu u Srbiji znao da zapiše poneku reč koja mu se učinila zanimljivom. „Rječnik“ je bio jedan od najvažnijih koraka u borbi za jezik jer je postavljao za osnovu književnog jezika čisti narodni jezik, a uz njega je dolazilo i drugo izdanje gramatike. U „Rječniku“ su prvi put ispoštovane glasovne promene, a priključena mu je i „Gramatika srpskoga jezika“ koju je 1824. godine na nemački jezik preveo Jakob Grim.
Možda vas zanima:

LEPA VEST Počela rekonstrukcija spomenika Vuku Stefanoviću Karadžiću u Beogradu
Zavod za zaštitu spomenika kulture otpočinje radove na sanaciji i restauraciji spomenika Vuku Stefanoviću Karadžiću, tačno na dan kada je svečano spomenik otkriven u prisustvu gradskih zvanica i stanovnika Beograda pre 85 godina (7. novembra 1937. godine), saopštili su iz zavoda.

U ČAST REFORMATORU SRPSKOG JEZIKA Lik Vuka Karadžića osvanuo na Kuli Beograd na poseban dan (VIDEO)
Vuk Karadžić rođen je 6. novembra 1787. u Tršiću, a preminuo je 7. februara 1864. u Beču.
Možda vas zanima:

LEPA VEST Počela rekonstrukcija spomenika Vuku Stefanoviću Karadžiću u Beogradu
Zavod za zaštitu spomenika kulture otpočinje radove na sanaciji i restauraciji spomenika Vuku Stefanoviću Karadžiću, tačno na dan kada je svečano spomenik otkriven u prisustvu gradskih zvanica i stanovnika Beograda pre 85 godina (7. novembra 1937. godine), saopštili su iz zavoda.

U ČAST REFORMATORU SRPSKOG JEZIKA Lik Vuka Karadžića osvanuo na Kuli Beograd na poseban dan (VIDEO)
Vuk Karadžić rođen je 6. novembra 1787. u Tršiću, a preminuo je 7. februara 1864. u Beču.
Reči u rečniku bile su akcentovane, a pravila po kojima su akcentovana nešto se razlikuju od današnjih. Reči je na latinski i nemački jezik preveo slovenački slavista i lingvista Jernej Kopitar.
Zanimljivo je da je rečnik završen čak dve godine pre nego što je objavljen. Dva glavna razloga tog kašnjenja su bili nedostatak sredstava kao i mitropolit Stevan Stratimirović. U Vuku je video neprijatelja srpske crkve i države koji je imao nameru da preko reforme pravopisa započne unijaćenje Srba.
Vuk u jednom pismu Mušickom na pitanje kako napreduje izdavanje „Rječnika“ odgovara: „Ne da se. Ali će se dati!“. Vuk u „Rječnik“ uvodi šest slova: J iz latinice (koje se u latinici obilježavalo kao ï), Lj, Nj, Đ, Ć i Dž. U ovom izdanju „Rječnika“ nema slova H. Vuk je bio za to da se ono izbaci iz azbuke jer je tvrdio da se ono i ne pojavljuje u srpskom jeziku. Ali, na insistiranje Mušickog i Solarića uneo je H i F, i to kako kaže, samo za tuđe reči. U Rječniku nema slova H, ali su neke reči napisane sa H (arhimandrit, arhiđakon, zahvaliti, zahvatiti...)
Izvor: vikipedija

MISTERIJA TITOVE SAHRANE: Sumnja se da u sanduku uopšte nije bilo njegovo telo, nego nešto sasvim bizarno! (VIDEO)
Tog dana zemlja je bila zavijena u crno

BORIO SE JUNAČKI ZA SRBIJU, A ZAVRŠIO KAO NAJGORI NEPRIJATELJ: Tužan kraj najmlađeg srpskog vojvode! (FOTO)
Od skromnih početaka iz okrilja tipične seljačke porodice sredinom 19. veka, do puta u Beograd, Vojne akademije i učešća u čak šest ratova dospeo je među najveće vojskovođe našeg naroda

Nijedan sin me nije zvao na svadbu: Majka im mozak isprala, zgadila bi im se kad bi znali s kim je bila i šta je radila
Adil je imao težak život, ali mu najveći bol zadaju sinovi koji ga ni na svadbu nisu zvali

DŽEJU PISAO PESME, PRETUKAO ARKANA, DIVILI MU SE I NAJŽEŠĆI MOMCI: Legendarni Dorćolac stradao je jezivom smrću!(FOTO)
Džambina sudbina toliko je jeziva da ju je teško i prepričati...

Evo ko nikako ne sme da se pričesti na Ostrogu pred moštima Svetog Vasilija: Vladika Jovan otkrio zbog čega je određenim ljudima to zabranjeno u ovoj svetinji
U svojoj bedeci nekadašnji iguman manastira Ostrog, umirovljeni vladika Jovan, istakao je da ljudi bez milosti, koji ne praštaju, ne bi trebalo ni da poste, jer je u tom slučaju sve - prazno.
Komentari(0)