LICIDER NA DAR Licidersko srce, kolači koji su više za gledanje nego za jelo
Licidar je čovek čije je zanimanje pravljenje licidarskih kolača. Ovo zanimanje (zanat) je ranije bilo veoma rasprostranjeno u našim krajevima. Licidarski kolači se i dalje prave u Srbiji i Hrvatskoj, kao jedan od najlepših suvenira.
Licidarski kolači su više za gledanje nego za jelo. Neki licidarski kolači uopšte nisu za jelo jer sadrže pored brašna i gips (da bi bili lepši i čvršći). Osnovna namena im je da budu ukras i da se okače oko vrata ili na zid. Zato nije bilo bitno da li su sveži već kako izgledaju.
Licidari svoje proizvode prodaju u svojim radnjama ili na vašarima. Deca su na vašarima želela da im roditelji kupe taj šareni licidarski kolač (bar onaj za jelo). Licidarski kolači mogu biti u obliku: srca, papuče, gitare, krave ... Najčešće nisu ukusni.
Ipak najpoznatiji kolač u obliku srca je Licidarsko srce. To srce pored raznih ukrasa ima i malo ogledalo. To su momci poklanjali devojkama na vašarima kao znak svoje simpatije.
Znanja i veštine izrade licidarskih kolača uvrštene su 2010. godine, kao elemenat iz Hrvatske, na UNESKO-vu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa sveta.
Istorija
Od davnih vremena med, brašno i mirišljavi začini čine osnovni sastav mednog testa, od kojeg se prave licitarski (liciderski) kolači a zanatlije koji ih prave su licitari. Još u starom Egipta su postojale velike radionice u kojima su se pravili obredni medeni kolača. Prilikom arheoloških iskopavanja piramida, uz sarkofage su se često mogli naći i medenjaci, kao i kalupi za njihovu izradu. Kalupi su bili različitih oblika – životinja, čovek, oružje... Iz Egipta se zanat preneo u Evropu i to preko Grka i Rimljana.
Reč licitar dolazi od austro-nemačke reči Lebzelter, ali se izvodi od latinske reči libum koja označava žrtveni kolač.
Najveći vrhunac licitarskog zanata je bio u doba Austrougarske monarhije. Veliki broj zanatlija, medokolačara, bavio se ovim poslom koji iziskuje mnogo umešnosti, vremena i truda. Svaki primerak licitarskog kolača, bilo da je on u obliku životinje, čoveka ili srca, unikatan je, jer se svaki kolač ukrašava ručno i nikada nema dva ista primerka.
U Srbiji se, osim u Beogradu, ovaj zanat javlja tek u drugoj polovini 19. veka. I to kao voskarsko-liciderski. Praktično je prenet iz Vojvodine gde je bio razvijen u 18. veku. Ova dva veoma različita zanata i po materijalima i po alatima su spojeni potrebama tržišta - tražnje tj. tražnja je bila mala pa su zantlije bili primorane da se bave sa oba zanata. Interesantno je da su se licidarskim zanatom bavili Nemci a Srbi voskarskim.
Izvor: vikipedija
Ovo su 4 jednostavna testa koja otkrivaju da li je med pravi ili lažan – treći je najpouzdaniji
Na tržištu se sve češće pojavljuje med koji sa pčelama ima vrlo malo veze.
Da li zaposleni imaju pravo na neradan dan ako slava pada za vikend? Evo šta kaže zakon
U praksi se retko donose posebna rešenja o pravu na odsustvo ili obavezi rada tokom verskih praznika
Nekada jezero i močavara, a sad je kružni tok koji je konstantno zakrčen! Misterija u srcu BG će vas zaprepastiti
Iako je poznato da je stari Beograd bio ispresecan potocima i izvorima, podatak o postojanju Slavijskog jezera mnoge je iznenadio, naročito mlađe Beograđane koji na tom mestu svakodnevno prolaze ili stoje u dugačkim kolonama tokom špica.
Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Kako je 1 rečenica došla glave Dušku Radoviću: Vlast ga je ućutkala, na samrtnoj postelji otvorio dušu, pa svi zanemeli
Kad su Dušku Radoviću zabranili da govori, shvatili su da su se o njega ogrešili, a kad su se pokajali rekao je - Ja nisam na dugme
Komentari(0)