LICIDER NA DAR Licidersko srce, kolači koji su više za gledanje nego za jelo
Licidar je čovek čije je zanimanje pravljenje licidarskih kolača. Ovo zanimanje (zanat) je ranije bilo veoma rasprostranjeno u našim krajevima. Licidarski kolači se i dalje prave u Srbiji i Hrvatskoj, kao jedan od najlepših suvenira.
Licidarski kolači su više za gledanje nego za jelo. Neki licidarski kolači uopšte nisu za jelo jer sadrže pored brašna i gips (da bi bili lepši i čvršći). Osnovna namena im je da budu ukras i da se okače oko vrata ili na zid. Zato nije bilo bitno da li su sveži već kako izgledaju.
Licidari svoje proizvode prodaju u svojim radnjama ili na vašarima. Deca su na vašarima želela da im roditelji kupe taj šareni licidarski kolač (bar onaj za jelo). Licidarski kolači mogu biti u obliku: srca, papuče, gitare, krave ... Najčešće nisu ukusni.
Ipak najpoznatiji kolač u obliku srca je Licidarsko srce. To srce pored raznih ukrasa ima i malo ogledalo. To su momci poklanjali devojkama na vašarima kao znak svoje simpatije.
Znanja i veštine izrade licidarskih kolača uvrštene su 2010. godine, kao elemenat iz Hrvatske, na UNESKO-vu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa sveta.
Istorija
Reč licitar dolazi od austro-nemačke reči Lebzelter, ali se izvodi od latinske reči libum koja označava žrtveni kolač.
Najveći vrhunac licitarskog zanata je bio u doba Austrougarske monarhije. Veliki broj zanatlija, medokolačara, bavio se ovim poslom koji iziskuje mnogo umešnosti, vremena i truda. Svaki primerak licitarskog kolača, bilo da je on u obliku životinje, čoveka ili srca, unikatan je, jer se svaki kolač ukrašava ručno i nikada nema dva ista primerka.
U Srbiji se, osim u Beogradu, ovaj zanat javlja tek u drugoj polovini 19. veka. I to kao voskarsko-liciderski. Praktično je prenet iz Vojvodine gde je bio razvijen u 18. veku. Ova dva veoma različita zanata i po materijalima i po alatima su spojeni potrebama tržišta - tražnje tj. tražnja je bila mala pa su zantlije bili primorane da se bave sa oba zanata. Interesantno je da su se licidarskim zanatom bavili Nemci a Srbi voskarskim.
Izvor: vikipedija
Miševi beže od mirisa ove biljke: Unesite je u kuću i rasterajte štetočine
Borba sa štetočinama kakvi su miševi je duga i naporna. Svako rešenje koje vam padne na pamet kratkog je veka i oni se opet vraćaju. Međutim, mi imamo trajno rešenje koje će rasterati ne pozvane goste.
Muškatle će vam rasti i cvetati kao nikada pre: Uz ivicu saksije sipajte samo jednu kap ovog sastojka
Muškatle će bogato cvetati sve do kasne jeseni
Vatrogasac upozorava: Ove 4 stvari nikada ne držite na frižideru, mogu biti veoma opasne
Da li držite kutije od hrane, kuhinjske aparate koje trenutno ne koristite ili neke sitnice na vrhu frižidera? Stručnjaci za bezbednost doma kažu da je to opasno, evo i zbog čega.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
BILA INSPIRACIJA TOMI ZDRAVKOVIĆU Obožavana, ali NIJE BILA SREĆNA, najveća muzička zvezda tog vremena je tragično završila život
Rođena kao Zilha Bajraktarević, ostala je upamćena kao jedan od najistaknutijih komercijalnih izvođača narodne muzike i tradicionalnih sevdalinki u bivšoj Jugoslaviji.
Komentari(0)