KAPITALNO DELO IVANA MEŠTROVIĆA Gde je završila maketa Vidovdanskog hrama
Vidovdanski hram je građevina koju je projektovao hrvatski i jugoslovenski vajar i arhitekta Ivan Meštrović.
Meštrović je još u detinjstvu došao u dodir sa kosovskim mitom u Otavicama gde je proveo celo detinjstvo. Hrvati i Srbi u tom kraju severne Dalmacije pevaju epske pesme o Lazaru, Milošu Obiliću i Kraljeviću Marku, epika je zajednička i ne deli se po nacionalnoj osnovi te se i u Meštrovićevoj porodici gusla.
On ovom fenomenu govorio početkom 20. veka u mnogim intervjuima koje je davao beogradskoj, zagrebačkoj i dalmatinskoj štampi. On zasniva ovo monumentalno zdanje na ideji da su svi jugoslovenski narodi imali svoje Kosovo: Srbi bitku na Kosovu, i Hrvati bitku na Krbavskom polju. Ideja je bila da se u duhu jedinstva jednog naroda koji ima tri plemena ovim spomenikom potvrdi jedinstvo.
Spomen mauzolej a ne verski objekat trebalo je da bude dug oko 250 a širok oko 200 m. Hram je kombinacija egipatskih, grčkih i rimskih paganskih hramova. Ulaz u hram je isti kao i kod egipatskog hrama. Visoka vrata na čijem vrhu se nalzi friz sa devet simetrično raspoređenih konja i soklova (motiv iz pesme Smrt majke Jugovića) većih od prirodne veličine. Ogromni ulaz ima dva manja ulaza sa leve i desne strane koji su, kada se uđe na glavna vrata, nalik nišama. Kada uđete u dugački hodnik koji ima oko 100 m naći ćete se u kolonadi karijatida iznad kojih je plavo nebo. Žene do pola nage bez izraženih seksualnih atributa predstavljaju udovice, majke i sestre poginulih junaka.
Fragmenit za Vidovdanski hram (skulpture) ugledali su svetlost dana na svetskoj izložbi u Rimu 1911. gde statue donose srpskom paviljonu prvu nagradu. U Srbiji je formiran i Državni odbor za umetničke poslove Srbije i jugoslovenstva u čijem programu je i izgradnja spomenika ali nastupio je rat. Hram je 1915. izložen u Londonu.
Nakon rata hram se vraća u Jugoslaviju. Meštrović svojim delima ukrašava mnoge gradove ali njegovu delatnost opet prekida rat a maketi hrama se nakon serije izložbi po SAD tridesetih godina prošlog veka mu se gubi svaki trag, izgubljen je. Maketa je pronađena u Njujorku, tačan datum i godinu pronalaženja je trenutno nemoguće utvrditi. Vraćena je u Beograd, godina je takođe nepoznata. Pokolonjena je muzeju u Kruševcu povodom šest vekova od osnivanja grada 1971. I danas je izložena u Narodnom muzeju u Kruševcu. Autorova je želja bila da se izgrađeni hram nalazi na Gazimestanu između Laba i Sitnice gde se i odigrala Kosovska bitka.
Beli luk je lek nad lekovima, ali samo ako ga pripremate na ovaj način – inače gubi sva svojstva
Da li znate da pogrešna priprema uništava sve što beli luk čini zdravim? Otkrijte trik koji za 10 minuta otključava punu snagu ovog leka.
Besramno ga varala, pa se slomila nad njegovim grobom: Suprugu kneza Mihaila Obrenovića pamte kao najveću grešnicu
Julija Obrenović, rođena kao ćerka mađarskog grofa, postala je srpska kneginja udajom za kneza Mihaila Obrenovića, a za života stekla je i titulu najveće grešnice
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Komentari(0)