ZAŠTO DONOSIMO HRANU NA GROB POKOJNIKA Nije u duhu pravoslavlja, ali je i dalje naš običaj
Taj običaj je vezan za kult mrtvih predaka.Taj kult prožima celokupnu našu tradiciju i namena mu je upravo očuvanje identiteta naroda

Iako nije u duhu pravoslavlja, a nadležni su čak propisali i novčane kazne, često za pomene i zadušnice grobna mesta kod nas izgledaju kao slavske trpeze. Na TikToku se pojavio snimak sa jednog od naših groblja, ali ono što je prvo upalo u oči je količina hrane koja je stavljena na humku ispred spomenika.
Iako to nije ništa novo i neobično da se hrana i piće iznose na pomen umrlom, bar kada su manja mesta u pitanju, ljudi su bili začuđeni tom praksom.
U vreme Zadušnica posebno je upadljivo koliko hrane i pića se nosi na groblje. Većina Srba su pravoslavci, ali ne treba zaboraviti da mnogi naši običaju potiču iz paganskog jer je tokom pokrštavanja te običaje trebalo zameniti hrišćanskim.
Možda vas zanima:
10 GREŠAKA POBOŽNIH LJUDI: Ove običaje smo shvatili SASVIM POGREŠNO i nikad nismo ni pomislili da grešimo
Pobožni ljudi često prave ove greške jer jednostavno smatraju da je to ispravno

EVO ŠTA TREBA URADITI ČIM SE DOĐE NA GROBLJE: Srbi nisu ni svesni KARDINALNE GREŠKE i da se svaki put OGREŠE O POKOJNIKE
Mnogi ne znaju šta treba prvo uraditi kad se dođe na groblje, te često prave greške.
Možda vas zanima:
10 GREŠAKA POBOŽNIH LJUDI: Ove običaje smo shvatili SASVIM POGREŠNO i nikad nismo ni pomislili da grešimo
Pobožni ljudi često prave ove greške jer jednostavno smatraju da je to ispravno

EVO ŠTA TREBA URADITI ČIM SE DOĐE NA GROBLJE: Srbi nisu ni svesni KARDINALNE GREŠKE i da se svaki put OGREŠE O POKOJNIKE
Mnogi ne znaju šta treba prvo uraditi kad se dođe na groblje, te često prave greške.
Možda vas zanima:
10 GREŠAKA POBOŽNIH LJUDI: Ove običaje smo shvatili SASVIM POGREŠNO i nikad nismo ni pomislili da grešimo
Pobožni ljudi često prave ove greške jer jednostavno smatraju da je to ispravno

EVO ŠTA TREBA URADITI ČIM SE DOĐE NA GROBLJE: Srbi nisu ni svesni KARDINALNE GREŠKE i da se svaki put OGREŠE O POKOJNIKE
Mnogi ne znaju šta treba prvo uraditi kad se dođe na groblje, te često prave greške.
Stojadin Pavlović, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije je na jednoj televiziji objasnio šta crkva misli o ovim običajima:
"Religija ne predviđa iznošenje hrane na groblje. Naša hrišćanska nauka nije to nigde propisala, pa ne može da zabrani, mi nemamo mehanizam da to branimo, možemo da savetujemo i preporučujemo i da učimo i to naša Crkva radi decenijama…Ne hrani se duša sa hranom sa kojojm se hrani telo", rekao je Pavlović te dodao da se preporučuje da se na groblje iznese samo vino, malo žita, sveća i mala pogača.

Trizna, gozba za pokojnika
Kod starih Slovena takođe su priređivane gozbe pokojnicima poznate kao trizne – kada su živi organizovali posebne svečanosti posvećene precima.
"Inače, hrana koja se na groblje iznosi za 'deljenje', prema verovanju 'ide' pokojnicima, pa je ona i raznovrsna i bogata. Kako se hrana postavlja na grobove ugošćavaju se i slučajni prolaznici i sirotinja", objašnjava etnolog Vesna Marjanović.
U skladu sa tim da pokojniku namenjujemo sve što mislimo da je voleo da jede i pije za života, i što želimo da mu na taj način "ugodimo", jeste i pojava da često rođaci ostavljaju čak i upaljene cigarete na grobovima onih koji su bili pušači dok su bili živi.
"E, stvarno je bio strastveni pušač, vidi kako i sad 'gori' cigaru", komentarišu ožalošćeni.
U našem narodu postoji i običaj da oni koji su bili na sahrani ili pomenu, nakon groblja i hrane i pića kojim su se tamo poslužili, odu u kuću najbližeg rođaka preminulog. Goste tamo takođe čeka ručak. Novija je praksa, i sve popularnija, da se ožalošćeni okupe u restoranu nadomak groblja, te od ovog običaja komunikacije sa mrtvima profitiraju čak i ugostitelji.
Takođe, ostavljanje hrane na grobnim mestima ili bilo gde drugde na groblju, na većini grobalja je zabranjeno. Tako da smete da jedete, ali morate da pojedete sve, ili da ostatke hrane vratite kući.
Izvor: espreso

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

Zašto su banane u marketima ponekad MOKRE
Da li ste ikada primetili da su neke banane u trgovini vlažne? Možda ste pomislili da je to deo skladištenog procesa ili da su upravo isporučene. No, taj sitni detalj mogao bi da znači puno više nego što mislite. Da li je reč samo o kondenzaciji ili nečemu što nikako ne želite na svom tanjiru?

TAJANSTVENO BLAGO POPA MARTINA: Legenda o tajnom bogatstvu za kojim se i danas traga u Srbiji! Arkan ga tražio helikopterom
Dve godine su arkanovci, Državna bezbednost i misteriozni Sicilijanac razgrtali zemlju u jednom niškom selu tražeći zlato.

Bila je prva Srpkinja doktor nauka, a danas joj se ne zna ni grob: Ponižavali je samo zato što je žena, hapsili je i nacisti i komunisti
Pošto je diplomirala čistu filozofiju sa klasičnim jezicima na Beogradskom univerzitetu, Ksenija je odbranila doktorat sa najvišom ocenom. Imala je 28 godina. Za doktorski rad uzela je delo Đordana Bruna i po celoj Evropi tragala za retkim knjigama o njemu. Svoj doktorski rad branila je u komisiji u kojoj je bio i Milutin Milanković.

KAKO BI NAŠI NAJVEĆI PISCI IZGLEDALI DA ŽIVE U SADAŠNJOSTI: Marko je "reinkarnirao" Andrića, Crnjanskog, Njegoša i svi su ŠOKIRANI
Marko Karan, grafički dizajner, "reinkarnirao" je klasike naše književnosti.
Komentari(0)