NEKADAŠNJA AJA SOFIJA BEOGRADA Srpska svetinja obavijena velom tajne

Lepote Srbije

10:40

Zanimljivosti 0

Batal džamija (do 1789. godine Ejnehan-begova džamija) nalazila se na mestu današnjeg Doma Narodne skupštine u Beogradu, za vreme Osmanskog carstva.

NEKADAŠNJA AJA SOFIJA BEOGRADA Srpska svetinja obavijena velom tajne
Printscreen

Beogradska Aja Sofija bila je žrtva mnogih bitaka, a na kraju je srušena po naredbi Miloša Obrenovića za vreću dukata.

Istorija

Veruje se da ju je sagradio, sredinom devete decenije XVI veka (oko 1585. godine) beogradski nazor Ejnehan-beg. U vreme Mehmeda Četvrtog smatrala se najvećom i najlepšom građevinom u Srbiji, a putopisci su je upoređivali sa Aja Sofijom. Pored nje je bilo tursko groblje na kome su sahranjivani viđeniji Turci.

U napadu Austrijanaca na Beograd 1717. godine, koje je predvodio Eugen Savojski, Ejnehan-begova džamija se nalazila na liniji borbi. Smatra se da je tada prvi put oštećena.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Za vreme druge austrijske okupacije Beograda (1717—1739) ova džamija je bila pretvorena u skladište uniformi regimente princa Aleksandra Virtemberškog. Mnoge druge džamije su bile pretvorene u crkve različitih hrišćanskih redova, trgovine ili boravišta. Nakon pobede Turaka nad Austrijancima, kod Grocke 1739. godine i njihovog ponovnog povratka u Beograd, pristupilo se popravkama oštećenih džamija. Ejnehan-begova džamija je popravljena tek 1766. godine.

U borbama za Beograd, 1789. godine, džamija je bila prilično oštećena i tada se po prvi put spominje Batal-džamija (tur: batal - napuštena). Turci su je, kao monumentalni objekat, koristili za odbranu, a glavnokomandujući austrijskih trupa, maršal Laudon, je prema njenom minaretu usmeravao i određivao pravce napada na grad. Austrijanci su tada po treći put od Turaka preuzeli Beograd i zadržali se u njemu svega dve godine.

U borbama za oslobođenje Beograda u Prvom srpskom ustanku 1806. godine, Turci su sa Batal-džamije pružali otpor ustanicima koji su se bili ušančili na Tašmajdanu. Tokom tih borbi Batal-džamija je bila dosta oštećena, kao i mnoge druge džamije u Beogradu. Za vreme Drugog srpskog ustanka, ustanici su u džamiji držali svoje isturene straže prema Beogradu i s njenih ruševina kontrolisali dunavsku stražu Beograda i Vidin kapiju. Srpski ustanici su je i u prvom i u drugom ustanku rušili, pa je tu nastala Marvena (stočna) pijaca. Ona je čišćena na Veliku subotu.

 

 

Beogradski vezir, Jusuf-paša, imao je nameru da popravi Batal-džamiju. Jusuf-paša je o tome obavestio kneza Miloša, 20. juna 1836. godine, napomenuvši da je: „... indžinir Ethem-bej, video je kako stoka ulazi u ovu džamiju, zbog čega su joj zazidana vrata...“

Knez Miloš nije dozvolio opravku navodeći da je Vračar u srpskim rukama. Knez Miloš je mislio da se popravkom Batal-džamije teži proširenju turske vlasti izvan granica beogradske varoši, a imao je hatišerif po kome je sva zemlja van varoši bila u nadležnosti Srba. Ni posle dužih pregovora i urgencija iz Carigrada džamija nije popravljena. Međutim, Batal-džamija je i dalje privlačila pažnju domaćih i stranih putnika koji su prolazili kroz Beograd.

Upravnik Biblioteke Janko Šafarik je imao ideju da se Batal-džamija pretvori u Srpski narodni muzej. Knez Mihailo je govorio da bi je valjalo opraviti i u njoj smestiti Državnu arhivu. Međutim, ubrzo nakon odlaska Turaka Osmanlija (1867. godine), stara Batal džamija je 1869.[traži se izvor] (ili 1878[8]) godine, po naređenju namesnika Blaznavca, sravnjena sa zemljom. Na mestu nekadašnje Batal džamije, podignuta je zgrada Savezne skupštine, čiji je prvi projekat izradio Konstantin Jovanović 1891. godine. Pre Prvog svetskog rata, u nizu zgradica, između Vlajkovićeve i Skupštine, nalazila se gimnazija na Batal-Džamiji. Ove trošne zgrade su uklonjene 1943. radi proširenja Vlajkovićeve. Blok većih zgrada između Agrarne banke (dan. Muzej Srbije) i skupštine je predviđen za rušenje još 1937. Tramvajska linija Beograd-Zemun je tada imala terminus ispred Skupštine.

Izvor: vikipedija

Komentari(0)

Loading