Začin protiv zla: Kako je beli luk postao narodni lek i amajlija?
Od kuhinje do ikone, beli luk ima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Miris koji se uvlači u sve — i u čorbu i u verovanje — beleži se ne samo u kuvarima, već i u narodnim pričama, praznoverju i narodnoj medicini.

Zašto su bebe spavale s belim lukom ispod jastuka?
U mnogim srpskim selima, beli luk se nije koristio samo za jelo. Uveče, majke su stavljale čen belog luka ispod jastuka bebi, da je zaštiti od zlih sila. Na Đurđevdan, upleten u venčiće od koprive i leske, stavljao se na vrata kuće. A ako se čulo da neko ima „urok“, baba iz sela bi prvo upotrebila čen belog luka, pre nego što bi prešla na molitve.
Odakle beli luk u Srbiji?
Možda vas zanima:

Kuvana kaša od kiselog mleka i belog luka: Zaboravljeno jelo koje je pastirima grejalo kosti i gasilo umor
U planinskim krajevima Srbije, naročito u Zlatiborskom i Pešterskom kraju, jela se jednostavna, ali snažna kaša od kiselog mleka, brašna i belog luka. Pravljena pred spavanje, služila je da „izvuče hladnoću iz tela“ i da se lakše zaspi.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Možda vas zanima:

Kuvana kaša od kiselog mleka i belog luka: Zaboravljeno jelo koje je pastirima grejalo kosti i gasilo umor
U planinskim krajevima Srbije, naročito u Zlatiborskom i Pešterskom kraju, jela se jednostavna, ali snažna kaša od kiselog mleka, brašna i belog luka. Pravljena pred spavanje, služila je da „izvuče hladnoću iz tela“ i da se lakše zaspi.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Možda vas zanima:

Kuvana kaša od kiselog mleka i belog luka: Zaboravljeno jelo koje je pastirima grejalo kosti i gasilo umor
U planinskim krajevima Srbije, naročito u Zlatiborskom i Pešterskom kraju, jela se jednostavna, ali snažna kaša od kiselog mleka, brašna i belog luka. Pravljena pred spavanje, služila je da „izvuče hladnoću iz tela“ i da se lakše zaspi.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Beli luk (Allium sativum) vodi poreklo iz centralne Azije. Na Balkan je stigao preko starih Grka i Rimljana, ali je tek u srednjem veku postao uobičajen deo narodnog lečenja. Srpski kaluđeri, travari i vračevi beležili su njegova svojstva u rukopisima i koristili ga u kombinaciji s medom, rakijom, vinom i čajem.
Shutterstock
Zdravlje u svakom čenu
"Neka hrana bude tvoj lek, a lek tvoja hrana" — govorio je Hipokrat, a beli luk je bio jedan od njegovih omiljenih prirodnih lekova.
Danas je naučno potvrđeno da beli luk ima antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva. Snižava krvni pritisak, čisti krvne sudove i deluje kao prirodni antibiotik. Ipak, naši preci nisu znali za alicin — moćno jedinjenje koje se aktivira seckanjem — ali su znali da posle luka čovek brže ustaje iz kreveta.
U narodnoj medicini koristio se za lečenje širokog spektra tegoba: protiv prehlade, kašlja, bronhitisa, visokog pritiska, glista, infekcija rana, reume i bolova u ušima. Tinkture od luka mešane s medom i rakijom bile su čest narodni lek, dok su žene lukom trljale grudi pri dojenju, verujući da olakšava upalu i bol.
U selima se verovalo da je luk najdelotvorniji sirov i ujutru, „na prazan stomak“. Zato su mnogi dan započinjali s parčetom hleba, čenom luka i malo soli.
Protiv uroka i zlih duhova
Beli luk je imao važno mesto u narodnoj magiji. Verovalo se da miris luka tera zle sile i demone. Kad bi neko prvi put ulazio u novu kuću, domaćin bi u džepu nosio beli luk. Često se kačio na prozor ili prag — da „ništa loše ne uđe“. U narodnim pričama, veštice i vampiri beže upravo od ovog skromnog povrća.
U nekim krajevima Srbije, mlada majka nije smela da iziđe iz kuće bez luka u marami, da „ne povuče zlo na dete“.
Luk kao temelj domaće kuhinje
U kulinarskoj tradiciji Srbije, beli luk se koristi u varivima, prelivima, marinadama, salatama, pa čak i kao osnova za posna jela. Belolučane paprike su postale skoro obavezne leti. Riba na posni dan nije kompletna bez prelivnog sosa od belog luka, sirćeta i peršuna.
Zimi se luk ostavljao u pletenim vencima da visi na tavanu — i kao hrana i kao amajlija.

"POKOJNA BABA DOŠLA NOĆAS I VEČERALA"! Otac Predrag otkrio šta mu se dogodilo i kako je od sveštenika uzeo 100 evra VIDEO
Često se u narodu mkešalu sujeverje, običaji i tradicija, a običajima i sujeverju daje prednost u odnosu na ono što je izvorno deo hrišćanske vere. Tako postoji običaj da se tokom noći ostavi hrana za pokojnika da bi on, "kad svrati", imao šta da pojede. I sve to pod geslom - valja se.

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Komentari(0)