Bilje koje se bere samo u avgustu – i suši u senci
U srpskoj tradiciji, avgust je mesec kada biljke “daju sebe do kraja” – ali samo ako ih obereš u pravo vreme i osušiš u hladovini

“U avgustu se bere lek, a ne miris.” Ova stara izreka iz Homolja i Rađevine odnosi se na narodno verovanje da je avgust najjači mesec za branje lekovitog bilja – ali pod posebnim pravilima. U narodnoj botanici, bilje se ne bere ni kad je najlepše, ni kad miriše najviše – već kad “počne da ćuti”. To znači: kad sunce više ne greje da rastu, nego da sazru, i kad biljka sama zna da treba da se preda. Ali tada – mora se sušiti u senci. Jer ako izgori na suncu, “izgubi ono što ne vidiš”.
Koje se biljke beru samo u avgustu
- Glogov list i cvet – skuplja se do Velike Gospojine, za čaj koji “umiruje srce”
- Majčina dušica – avgustovska je najbolja za sušenje jer sadrži najviše etarskih ulja
- Virak (vrkuta) – uzima se rano ujutru, za ženske čajeve i zavoje
- Kantarion – ako je “drugi cvet”, ima moć da smiruje kožu i rane
- Đurđevska kopriva – “ako je ponikla još jednom”, bere se tiho i bez govora
Kako se bere i šta se ne sme raditi
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
- Ne bere se rukavicama – prsti “moraju da prepoznaju biljku”
- Ne govori se dok se bere – da se ne “otme moć biljke rečima”
- Ne puca stabljika – uvek se seče nožićem ili čupa s korenom ako je za prah
- Ne bere se posle podne – jer tada biljka “već zatvara dan”
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Možda vas zanima:

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Meso u ćupu: Zaboravljena tehnika srpskih domaćinstava za čuvanje hrane bez frižidera
Kako su naši preci čuvali meso mesecima bez struje i tehnologije — uz pomoć masti, ćupa i znanja koje traje vekovima.
Zašto se suši samo u senci?
Sunce u avgustu, iako toplo i prijatno, ubija lekovitost biljke. Veruje se da biljka mora da sačuva boju, oblik i miris, ali da zadrži ono što se ne vidi – “duh svoga rasta”. Zato se sušilo na tavanu, pod platnom, u senici, na papiru, uz tihu pesmu.
U nekim krajevima, bilje se pokrivalo noću i nije se dozvoljavalo da ga gleda “neko ko ne zna šta je”. Verovalo se da bilje “ne da moć onome ko ga ne poštuje”.
Ritualni način odlaganja bilja
- Bilje se ne meša dok ne “odleži” tri dana nakon sušenja
- Ne koristi se odmah – već se čeka prva nedelja posle Male Gospojine
- Nikad se ne stavlja direktno uz so, sirće ili meso
- Čuva se u platnenim kesicama, uz suvu krušku ili kocku šećera “za ravnotežu”
Čajkanovićev ugao: bilje kao “dar prirode pod uslovom tišine”
Veselin Čajkanović opisuje bilje ne samo kao lek, već kao posrednika između sveta ljudi i sveta prirode. Nije dovoljno da biljku znaš – moraš je zaslužiti. Zato je avgust idealan mesec: jer biljke tada prestaju da traže i počinju da nude – ali samo ako ih zamoliš kako valja.

Zašto je svaka česma imala ime? Voda kao svetinja u narodnom verovanju
Nekada se nije išlo do česme samo zbog žeđi. Svaka česma u selima Srbije imala je ime, priču, i gotovo uvek — poštovanje koje je prevazilazilo svakodnevicu. U narodu, voda nije bila samo tečnost, već dar, znak, zavet ili lek.

OVA SRPKINJA JE PRE 100 GODINA PISALA LEZBIJSKU PROZU I ŽIVELA SLOBODNO: Njena ŽIVOTNA PRIČA je NEVEROVATNA! (FOTO)
Godine 1905. objavila je priču koja se smatra prvom lezbijskom prozom u srpskoj književnosti i koju je hvalio Jovan Skerlić


Koliko šolja kafe je previše? Evo kada postaje opasna za zdravlje, ovaj odgovor niste očekivali ni u snovima!
Za mnoge ljude kafa je nezaobilazan deo jutra, ali koliko je previše?

USPONI I PADOVI NIKOLE PAŠIĆA - KAKO MU JE KRAJ ALEKSANDAR ZAPEČATIO KARIJERU? Za sve je kriv njegov ROĐENI SIN!
Srpski ratni premijer i ministar inostranih poslova Nikola Pašić rođen je 1845. godine u Zaječaru
Komentari(0)