SRPSKA SVETA GORA Na samo 150 kilometara od Beograda, mesto koje krepi dušu i telo (FOTO)
Ovčarsko-kablarska klisura je pod zaštitom države kao predeo izuzetnih odlika I kategorije, a o klisuri se stara Turistička organizacija iz Čačka.

Ovčarsko-kablarska klisura je biser zapadne Srbije. Nalazi se na teritoriji Ovčar banje, nedaleko od Čačka, od kojeg je deli svega 18 kilometara. Uvučena je između planinskih masiva Ovčara i Kablara, pa otuda i naziv Ovčarsko-kablarska klisura. Strme strane klisure su uklještene meandrima Zapadne Morave koja protiče kroz klisuru. Klisura je dugačka 20 kilometara, a najveća dubina iznosi 710 metara.
Planine Ovčar i Kablar grade klisuru kroz koju protiče Zapadna Morava. Ona protiče kroz dolinu koju čine četiri kotline, jedna veća klisura, jedno veće suženje i dve suteske. Ovčarsko-kablarska klisura se nalazi imeđu Požeške kotline na zapadu i Čačanske na istoku. Do 550 metara dubine je usečena u škriljce i krečnjake. Duboka je i meandarska. Paralelno sa usecanjem klisure se vršilo izdizanje planinske mase Ovčara i Kablara.
Možda vas zanima:

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Vrelo Mlave – izvor ledene lepote i starih predanja
U podnožju Homoljskih planina, gde se voda rađa iz kamena, nalazi se jedno od najlepših izvorišta u Srbiji, obavijeno mistikom i prirodnom lepotom.
Možda vas zanima:

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Vrelo Mlave – izvor ledene lepote i starih predanja
U podnožju Homoljskih planina, gde se voda rađa iz kamena, nalazi se jedno od najlepših izvorišta u Srbiji, obavijeno mistikom i prirodnom lepotom.
Možda vas zanima:

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Vrelo Mlave – izvor ledene lepote i starih predanja
U podnožju Homoljskih planina, gde se voda rađa iz kamena, nalazi se jedno od najlepših izvorišta u Srbiji, obavijeno mistikom i prirodnom lepotom.
Prema zapadnoj Moravi, planina Ovčar zajedno sa planinom Kablar, gradi Ovčarsko-kablarsku klisuru. Sa iste te strane, strme padine su pokrivene degradiranom šumom i travom. Planina Kablar se sa svojom nadmorskom visinom od 885 metara, severno od planine Ovčar, nastavlja prema planinama Maljen i Suvobor. Podnožje je bogato oranicama, voćnjacima i pašnjacima.
Srpska Sveta Gora
Na teritoriji Ovčarsko-kablarske klisure se nalaze mnogobrojni Ovčarsko-kablarski manastiri. Trenutno ih ima deset, i pored njih se nalaze dva sveta mesta, sa obe strane Zapadne Morave. Taj kraj zovu i srpska Sveta Gora zbog broja manastira.
Ovčarsko-kablarsku klisuru krase
Manastir Vavedenje – Nalazi se sa desne strane Zapadne Morave. Osnovan je u XII veku, a osnivač je Sveti Simeon.
Manastir Vaznesenje – Nalazi se sa desne strane Zapadne Morave. Veruje se da je sagrađen u XII ili XIII veku, a osnivač je Sveti Simeon.
Manastir Preobraženje – Nekada se nalazio sa leve strane Zapadne Morave, tačnije do 1910. godine. Sada se manastir nalazi sa desne strane Zapadne Morave.
Manastir Svete Trojice – Nalazi se na brdu, sa desne strane Zapadne Morave. Osnovan je u XII veku. Smatra se da su ga izgradili kaluđeri manastira Sretenje.
Manastir Sretenje – Nalazi se sa desne strane Zapadne Morave, ispod samog vrha Ovčara. Osnovan je u XIII veku.
Manastir Blagoveštenje – Nalazi se sa leve strane Zapadne Morave. Osnovan je u XII veku.
Manastir Ilinje – Nalazi se sa leve strane Zapadne Morave, u Ovčar Banji. Osnovan je u 14. veku, a osnivači su blagoveštenjski monasi.
Manastir Jovanje – Nalazi se sa leve strane Zapadne Morave. Osnovan u XIII veku, a osnivač je Sveti Sava
Manastir Nikolje – Nalazi se sa leve strane Zapadne Morave. Osnovan je u XV veku.
Manastir Uspenje Presvete Bogorodice – Nalazi se sa leve strane Zapadne Morave. Osnovan je u XIV veku.
Crkva Savinje – Posvećena Svetom Savi.
Crkva-pećina Kađenica
Ceo predeo je izuzetne prirodne lepote, a kako je veoma blizu prestonice, idealno je da se provede vikend i da se napoji duša i telo.

Kako je planina Devica dobila ime – tihi vidikovac Srbije i mit o nesebičnoj devojci
U srcu Sokobanjskog kraja, planina Devica spaja divlju prirodu i mitske priče. Kanjon Moravice, vrh Čapljinac i vidikovac Oštra čuka samo su uvod u legendu koja planini daje ime.“

Lekovitim blatom u ovoj banji bili opčinjeni i bečki stručnjaci! Ako želite da iskusite blagoredi Banje Rusande, izdvojte 16 evra za noć!
Panonsko more je ostavilo neprocenjivo prirodno bogatstvo oličeno u tlu jezera Rusanda u Banatu. Peloid koji se prikuplja odatle se smatra jedinim od najlekovitijih u Srbiji. Zbog toga je Banja Rusanda, pozicionirala nadomak istoimenog jezera, popularna još od davnina, a njen značaj su prepoznali još bečki stručnjaci. Danas je posećuju brojni turisti, ali i ljudi koji tragaju za adekvatnom terapijom. Noćenje za dvoje ovde košta već od 16 evra.

Pećina Risovača: Tragovi ljudi i životinja iz ledenog doba
U Risovači su ljudi živeli pre oko 40.000 godina. Tu su pronađeni alati od kamena i kosti, ali i kosti pećinskog medveda, mamuta i drugih životinja iz ledenog doba. Danas je pećina pretvorena u muzej koji posetioce vodi u najdavniju prošlost.

Caričin grad: Justinijanov dar carici Teodori i Balkanu
Na južnim padinama Radan planine, nadomak Lebana, leže ruševine jednog od najlepših ranovizantijskih gradova na Balkanu – Justinijane Prime, u narodu poznatije kao Caričin grad.

Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Komentari(0)