BIO JE ZAMAK KNEZA LAZARA Gradila ga je Prokleta Jerina, kamen po kamen, a materijal su na rukama nosili stari i mladi, žene i deca, čak i koze
Baš zbog životinja koje su učestvovale u izgradnji, stari grad nosi naziv – Koznik.
Srednjevekovni grad Koznik nalazi se 8 kilometara zapadno od Aleksandrovca i desetak kilometara severozapadno od Brusa. Podignut je u poslednjoj trećini XIV veka. Smešten je na obroncima Kopaonika, na 921 m. nadmorske visine, odakle iznad reke Rasine dominira okolinom.
Prema legendi, utvrđeni grad zidala je Jerina, žena despota Đurađa Brankovića. Tvrđava Koznik, sa čijih se zidina i kula pruža pogled na planine Kopaonik i Goč, izgrađen je kamen po kamen. Zbog svoje nepristupačnosti, stari i mladi, žene i deca, pa čak i koze su materijal dopremali do visokog utvrđenog dela. Baš zbog životinja koje su učestvovale u izgradnji, stari grad nosi naziv – Koznik.
Samo utvrđenje je, prema istorijskim podacima, podignuto za vreme vladavine kneza Lazara, pošto su u starom gradu pronađeni ostaci Moravskog stila, karakterističnog za njegovu vladavinu. Tvrđava Koznik se prvi put u izvorima pominje u Lazarevoj povelji manastiru Lavra svetog Atanasija na Svetoj Gori. Povelja je doneta u “plemenitom gradu Kozniku”, 8. avgusta 1381. godine.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
vikipedija/knez Lazar Hrebeljanović
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Možda vas zanima:
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Kako je knez Lazar "pobedio" Boga Vida i preuzeo Vidovdan samo za sebe: Zbog ovog se kaže "kakvi budemo na Vidovdan, takvi ćemo biti čitave godine"
Pre nego smo slavili Vidovdan, verovali smo u boga Vida iz 4. veka, koji se smatrao zaštitnikom od epilepsije, slepila i zmija. Sveti Vid se praznovao 15. juna po starom i 28. juna po novom kalendaru.
Kontura tvrđave prati konfiguraciju terena, pa je tako najveća dužina grada manja od 60 metara, a širina ne prelazi 45 metara. Bedemi Koznika ojačani su kvadratnim kulama, razmeštenim na približno istom rastojanju. Na najvišoj tački grada, na sredini severnog bedema, smeštena je Donžon kula. Kao najbolje očuvana, Donžon kula je verovatno imala stambenu ulogu, uz još nekoliko kula u sklopu utvrđenja
Pored nje, stari grad Koznik sadrži osam četvorostranih kvadratnih kula, dok su temelji porušenih kula su i danas vidljivi. Zbog očuvanih ostataka, arheološki radovi koje je izvodio Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu pružaju odličan uvid u osnovu centralnog gradskog utvrđenja.
Zahvaljujući arheološkim otkrićima, utvđeno je da tvrđava Koznik u svom sastavu imala crkvu manjih razmera, sa bogato oslikanim zidovima i sačuvanim arhitektonskim fragmentima. Ostaci ukrasne kamene plastike, karakteristične za Moravski stil, svedoče o tome da je pridvorna crkva bila izgrađena za vreme vladavine kneza Lazara.
Unutar same tvrđave pronađeni su ostaci cisterne sa četiri bunara, kojima se grad snabdevao vodom tokom opsadnog stanja i ratova vođenih na ovom prostoru. Ceo sistem je napravljen tako da skuplja i čuva atmosfersku vodu. Prilikom arheološkog okrića u bunarima je pronađena bistra voda, što ide u prilog tome da je sistem snadbevanja funkcionisao i vekovima nakon izgradnje tvrđave.
Nameće se zaključak da je Koznik bio zamak kneza Lazara, njegovo utvrđeno pribežište, a da je tek kasnije postao sedište Rasine. Tako dobija smisao bogato ukrašena crkva u obližnjoj Milentiji. Velike građevine uz nju, sa tremovima i dva sprata, zapravo su pravi dvor kneza Lazara - objavio je u članku "Koznik, zamak kneza Lazara" pokojni dr Đorđe Janković.
Koznik je danas pod zaštitom republike Srbije kao spomenik kulture od velikog značaja.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Komentari(0)