LESKOVČANI NE VOLE KOMPLIKACIJE I NE HAJU ZA DEKLINACIJE Šta sve morate obići kad posetite mali Mančester (FOTO)
Bogata istorija uz najbolje ćevapčiće
 
                                U Leskovcu, malom Mančesteru Srbije, čekaju vas bogata istorija, dobra zabava i neponovljivi gurmanski specijaliteti!
Roštiljijada, Caričin grad, crkva Odžaklija, mali Mančester, ajvar...
U igri asocijacija, dovoljno je da čujete samo jedan od navedenih pojmova, pa da iz prve pogodite da se iza ovih reči krije Leskovac, grad koji je, kako legenda kaže, ime dobio po leskovom drvetu izniklom na osušenom jezeru podno Hisara.
Možda vas zanima:
Pod zubima hrska, ukus je takav da ćete smazati celu teglu: Leskovački recept za PEGLANU PAPRIKU koja nema konkurenciju
Sočne crvene paprike su već odavno na pijacama i sad je pravo vreme da krenete u pripremu zimnice, a ovaj recept će vas raspametiti
 
            Lepinja sa sve: Zašto se ova leskovačka poslastica jede isključivo u sitne noćne sate?
Saznajte zanimljive detalje o omiljenom specijalitetu Leskovca, čija popularnost raste u kasnim noćnim satima
Možda vas zanima:
Pod zubima hrska, ukus je takav da ćete smazati celu teglu: Leskovački recept za PEGLANU PAPRIKU koja nema konkurenciju
Sočne crvene paprike su već odavno na pijacama i sad je pravo vreme da krenete u pripremu zimnice, a ovaj recept će vas raspametiti
 
            Lepinja sa sve: Zašto se ova leskovačka poslastica jede isključivo u sitne noćne sate?
Saznajte zanimljive detalje o omiljenom specijalitetu Leskovca, čija popularnost raste u kasnim noćnim satima
Možda vas zanima:
Pod zubima hrska, ukus je takav da ćete smazati celu teglu: Leskovački recept za PEGLANU PAPRIKU koja nema konkurenciju
Sočne crvene paprike su već odavno na pijacama i sad je pravo vreme da krenete u pripremu zimnice, a ovaj recept će vas raspametiti
 
            Lepinja sa sve: Zašto se ova leskovačka poslastica jede isključivo u sitne noćne sate?
Saznajte zanimljive detalje o omiljenom specijalitetu Leskovca, čija popularnost raste u kasnim noćnim satima
Nadaleko čuven po najboljem roštilju i najukusnijem ajvaru, nekadašnji centar tekstilne i hemijske industrije čiji su žitelji uživali u blagodetima juga i vredno radili pod sloganom "mi jedemo paprike i gradimo fabrike", Leskovac je jedan od retkih gradova u Srbiji u kome se živelo "po evropski" još pre stotinak godina.
Ipak, ne može da se pohvali velelepnom arhitekturom, ni brojnim starim zdanjima koja svedoče o njegovom "zlatnom dobu" i vremenu kada je od Šašit pašine kasabe izrastao u moderan evropski grad i "sijao kao Pariz", jer je najveći deo njegovog kulturnog blaga bio uništen u bombardovanjima nacista i saveznika tokom Drugog svetskog rata, srpski mali Mančester, jedinstven je po mnogo čemu. 
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     ATA Images
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            ATA Images
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Leskovac ima istoriju dugu više od osam milenijuma, brojna arheološka nalazišta koja svedoče o njegovoj uzbudljivoj prošlosti, bogat kulurni život, jedno od najstarijih pozorišta u Srbiji, poseban duh i, to i vrapci znaju, najukusniju hranu i ljude vedrog duha za koje kažu da "ne vole komplikacije i ne haju za deklinacije". Ni mali, ni veliki, taman po meri čoveka, zaštićen moćnim planinama (na istoku Babička gora, Selićevica i Suva planina, na jugu Kukavica i Čemernik, na zapadu Radan, Goljak i Pasjača) Leskovac se razbaškario na petorečju, u srcu prostrane, plodne kotline dugačke 50 i široke 45 km.
Okružen je sa tri veštačka jezera (Brestovačko, Barje i Vlasinsko jezero), živopisnom Grdeličkom klisurom i prelepim kanjonom Vučjanke, čiji slapovi pokreću turbine jedne od najstarijih hidrocentrala na Balkanu. Nekada drugi najrazvijeniji industrijski grad u Srbiji, danas je nezaobilazno mesto na evropskom koridoru E 75, ne samo zbog gurmanskih čudesa nego i zbog dobre atmosfere, prirodnih lepota, karnevala, pozorišta, koncerata džez, pop i narodne muzike, filmskog i festivala stripa i nezaboravnog provoda.
Grad sa oko 70.000 stanovnika u kome je pevačku karijeru započeo čuveni Toma Zdravković i danas je omiljeno odredište hedonista, meraklija i boema. Grad na Veternici ubrzano je počeo da se modernizuje nakon oslobođenja od Turaka, decembra 1877. godine, pre svega, zahvaljujući ranoj industijalizaciji i razvoju železnice, koja je kroz grad prošla 1884. Do Prvog svetskog rata,u Leskovcu je otvoreno oko hiljadu užarskih radnji sa preko 4.000 zaposlenih radnika, majstora, kalfi i šegrta. 
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                    
                                                    
                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     ATA Images
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            ATA Images
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Godine 1896. osnovana je i prva fabrika za proizvodnju štofa. Potom su kao pečurke počele da niču nove tekstilne, hemijske i prehrambene fabrike. Grad u kojem je prema popisu od 1931. godine živelo oko 17.500 stanovnika, u periodu između dva rata imao je četiri bioskopa, pet hotela, pozorište i više od 100 kafana! U julu 1930. otvoren je prvi bazen kod fabrike "Slon", uspostavljena je prva linija gradskog prevoza, takozvani štajervag sa konjskom zapregom.
U "zlatno" doba, u našem malom Mančesteru živelo se kao u Parizu. "Od sredine dvadesetih, na zabavama, igrankama i matineima sve manje se svira tradicionalna srpska i romska pleh muzika. Sada su moderne igre sa zapada, iz severne i južne Amerike, poput čarlstona, fokstrota, džeza, tanga...", pisao je istoričar Jovica Hadži-Jovančić.
Po njegovim rečima, u godinama pred Drugi svetski rat Leskovac je po svemu bio deo savremenog evropskog sveta, više i na potpuniji način nego ikada pre u svojoj istoriji, a možda i kasnije.
A kada se, slučajno ili namerno, zateknete u Leskovcu, obavezno posetite crkvu Odžakliju, koja se nalazi u samom srcu grada. Podignuta između 1805. i 1812. godine, ova neobična, izuzetno akustična crkva, u svetu je jedinstvena po tome što je ukopana u zemlju i ima odžak. U neposrednoj blizini, nalazi se i leskovačka Saborna crkva, građena od 1922. do 1931. godine, po ugledu na manastir Gračanicu, čijem je osvećenju prisustvovao kralj Aleksandar Karađorđević. U blizini je i kuća Bore Dimitrijevića Piksle, podignuta u prvoj polovini 19. veka. Jedno vreme bila je sedište turskog paše, a danas se u njoj nalazi deo postavke Narodnog muzeja.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     Shutterstock
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Shutterstock
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Dok šetate glavnom ulicom, iskoristite priliku da obiđete Šop-Đokićevu kuću, pravi biser građanske arhitekture 19. veka, u kojoj je danas smeštena Turistička organizacija grada. A kad poželite da se odmorite, svratite do gradskog parka i okrepite se u bašti nekog kafea ili restorana uz cvrkut ptica i šum fontana. Ukoliko imate vremena napretek, prošetajte do Spomen-parka i "Boginje pobede" , dela poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića, koje je britanski „Bi-Bi-Si“ nedavno uvrstio u deset najčudesnijih arhitektonskih struktura posleratnog perioda. Onda se zaputite na Hisar i uživajte u predivnoj panorami. I naravno, probajte roštilj u nekom etno-restoranu, a veče rezervišite za pozorište...
Etno-arheološki kompleks na brdu Hisar, koji se prostire na površini od 24 hektara, prava je riznica iskopina iz raznih epoha zbog čega je uvršten u red najekskluzivnijih arheoloških lokaliteta u Evropi. Na ovom prostoru pronađeni su ostaci naseobina iz neolita, bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba, kao i iz rimskog, vizantijskog i turskog perioda.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
 
            Ovaj manastir spada u najmisterioznije svetinje: Malo ko da se u njemu kriju grobovi koji su...
Obnova Bešenova otkrila je i grob jedne značajne, a poprilično zaboravljene ličnosti iz istorije Vojvodine
 
            Planina Devica kod Sokobanje: Mesto na kojem su žene tražile lek za telo i srce
Između jave i mita, Devica krije izvore, pećine i tišinu u kojoj su se nekada žene povlačile da se izleče, isplaču i osnaže
 
            Zalaz kod Sovljaka: Selo sa najlepšim suncem u Mačvi koje gori kao ulje u tanjiru
U srcu Mačve, tamo gde dan umire polako i bez žurbe, nalazi se Sovljak – selo tišine, starih kuća i zalazaka koji leče dušu
 
            Tupižnica – planina tišine i zmija: Neistrađena divljina istočne Srbije
Zaboravljena planina između Boljevca i Knjaževca skriva moćnu tišinu, retke vrste i staze koje niko ne obeležava, ali ih priroda pamti
 
            Zarevo – selo na kraju sveta kod Dimitrovgrada, gde ljudi žive kao pre 100 godina
Nema ni signala, ni prodavnice, ni puta – ali ima tišina, ognjište i ljudi koji ne žele da odu
Komentari(1)
 
             
                 
             
            
Oduševio me Leskovac.Divan grad u kome bi mogao da živim.