SKRIVENI BISER FRUŠKE GORE Manastir koji krije dve neobične legende, jednostavno ga morate posetiti

Miloš Milenović

10:00

Turizam 0

Danas je ova svetinja, izgrađena najverovatnije tokom 12. veka, okarakterisana kao Spomenik kulture od izuzetnog značaja i nalazi se pod zaštitom nadležnih institucija.

SKRIVENI BISER FRUŠKE GORE Manastir koji krije dve neobične legende, jednostavno ga morate posetiti
Shutterstock

 

Jedan od fruškogorskih manastira zanimljivog naziva, ali i istorije, udaljen je oko pet kilometara od Šida.

Glavna crkva manastira Privina Glava, koji se nalazi nadomak istoimenog sela, posvećena je Saboru Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Danas je ova svetinja, izgrađena najverovatnije tokom 12. veka, okarakterisana kao Spomenik kulture od izuzetnog značaja i nalazi se pod zaštitom nadležnih institucija.

U okviru manastirskog kompleksa su još dve crkve, koje su izgrađene u prvim decenijama ovog veka. Jedna je posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice, a druga Svetom Đorđu, navodi „Wikipedia“.

Dva predanja o manastiru

Najverovatnije tokom 12. veka je na tom području živeo vlastelin po imenu Priba ili Priva. Kasnije je postao pustinjak, pa je na prostoru današnjeg manastirskog kompleksa, tačnije manastirskog groblja, podigao crkvu i kelije za isposnike, koji su mu se pridružili.

Tako barem navodi jedna od dve legende o istoriji ove fruškogorske svetinje.

SKRIVENI BISER FRUŠKE GORE Manastir koji krije dve neobične legende, jednostavno ga morate posetiti Shutterstock
 

Međutim, „Eparhija-sremska.rs“ navodi posve drugačiju legendu o osnivanju manastira Privina Glava, koju je na samom početku 18. veka zabeležio opat po imenu Bonini. Početak legende glasi:

Stariji ljudi iz ovog mesta pričaju da su čuli da je despot Srbije Vuk Branković dao ne malu sumu za gradnju ove crkve i manastira. Trebalo je da bude glavni u Sremu, kojim je tada Branković vladao, budući da je bio pravoslavni i on, i njegovi prethodnici, i naslednici...

Ipak, nije sve išlo po planu, pa se dogodilo da je srpski despot pokraden, odnosno da su graditelji svetinje pobegli sa novcem koji im je dao. Ubrzo su ih presreli lopovi i ubili.

Pomenuto predanje veli da se to dogodilo baš na mestu na kome se danas nalaze selo i manastir Privina Glava, te da otuda i potiče njihov naziv, budući da su im tu prebijene glave.

Manastir Brankovića ili ne?

Razlozi zbog kojih se manastir Privina Glava svrstava u zadužbine Brankovića su brojni. A pomenuti sajt navodi samo neke od njih, ističući da su upravo članovi te porodice imali imanje baš u blizini današnje svetinje. Takođe se dovodi u pitanje i vreme nastanka manastira, jer se smatra da je ipak izgrađen tokom 16. veka, kada i mnogi drugi manastiri na Fruškoj gori.

Ipak, zahvaljujući „Minhenskom psaltiru“, staroj rukopisnoj knjizi, može se zaključiti da je manastir Privina Glava najverovatnije zadužbina Brankovića. U njoj je navedeno da je taj rukopis, koji je izrađivan u Carigradu i na Svetoj Gori, te da je pripadao „Georgiju, starom srpskom despotu“, što se opet dovodi u vezu sa Đurađom Brankovićem, najverovatnije.

Evo kako doći od Beograda do Privine Glave:

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading