JEDINSTVENI KAZANĐOL I MARKOVO KALE Džinovski lonci gde se Gavrilo Princip pripremao za atentat, a Marko Kraljević pio kafu čekajući Turke
Mesto mnogih legendi i neispričanih priča, ali pre svega raj na zemlji.
                                Kazanđol je kanjon koji seče Vranjska reka u steni između planina Pljačkovice i Krstilovice, u njemu ima nekoliko velikoh virova (kazana), vodopada i na desetine slapova. Teren je obeležen od strane izviđača i prilagođen je za izlete.
Iako još uvek nisu prestigli popularnost Rosomačkih lonaca sa Stare planine, džinovski lonci, tj. kanjon Kazanđol takođe predstavlja jedinstvenu i neponovljivu moć prirode. Nalazi se na oko 3 km Vranja, pa je lako stići peške, obeleženom stazom. Tokom leta, u šumi i hladnoj reci, mnogi Vranjanci traže spas od žege, a poznato je da se od davnina ovde skupljala mladež.
Kanjon Kazanđol nastao je zahvaljujući moćnoj Vranjskoj reci koja je hiljadama i hiljadama godina strpljivo dubila stene planina Pljačkovice i Krstilovice, stvarajući neobične oblike, vodopade u slapove, kao i udubljenja koja podsećaju na lonce, tj. na kazane.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            WIKIMEDIA COMMONS
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                                                                                                                                Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Kakva je veza između Turaka, Marka Kraljevića i Gavrila Principa? Svima je zajednički Kazanđol!
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
            SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
            Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Kazanđol se nalazi ispod ostataka utvrđenja Marka Kraljevića koji po njemu nosi naziv Markovo kale. Veruje se da je veliki srpski junak pronašao ravnu stenu u obližnjem selu i bacio je toliko daleko da je pala baš na mesto pored utvrđenja. Kako su sve priče o Marku obavijene mistikom, tako i ova legenda pripoveda da je baš na toj steni on čekao Turke zulumćare, pijući kafu.
U kamenu su vidljivi tragovi koji podsećaju na otiske stopala, kopita njegovog vernog konja i saputnika Šarca, kao i otisci fildžana za kafu. U steni se nalaze i otvori koji liče na male pećine. Veruje se da je u njima legendarni junak pekao hleb, pa su zbog toga dobile ime Markove furnje po turskoj reči furuna.
Osim što se veruje da je ovim predelima harao Marko Kraljević, poznato je i da se Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne, tokom proleća 1912. godine ovde obučavao za izvođenje Sarajevskog atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu. 
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Wikipedia
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Krajem proleća 1912. godine, Gavrilo Princip obreo se u Vranju. Okupilo se tu još nekoliko pripadnika Mlade Bosne i u Kazanđolu su imali borbenu obuku. Tu je Gavrilo ovladao rukovanjem kamom, pištoljem i ručnom bombom. Nakon obuke sa instruktorima Mihajlom Stevanovićem Cuparom i Acom Blagojevićem, Gavrilo se sa ostalim pripadnicima Mlade Bosne zaputio za Beograd.
Princip je jedno vreme u Vranju stanovao i u kući u sokaku na periferiji grada koji se danas zove Ulica Gavrila Principa.
Vranje
Poseta Kazanđola neodvojiva je od samog grada Vranja. Na krajnjem jugu Srbije, ušukano u svoje bogato kulturno i istorijsko nasleđe, Vranje je po mnogo čemu specifično i to se vidi, ali i čuje na svakom koraku. Osim jedinstvenog dijalekta koji je i više nego živ, folklora i tradicionalnih pesama koje su ispunjene sevdahom i dertom, na svakom koraku je i poneki svedok burne istorije grada.
U Vranju su se Turci najduže zadržali, što je ostavilo traga na arhitekturu, običaje, način života. Narodni muzej čuva deo te velike kulturne baštine- stare gradske nošnje, autentični nameštaj i ostalo pokućstvo iz tog vremena, kao i mnoga druga svedočanstva i predanja. Smešten je u Pašinom konaku, koji je podigao Raif-beg Džinoli 1765. godine. Ova jedinstvena građevina pravi je primer balkansko-orijentalnog stila gradnje.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            KUD Sevdah
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Još jedno mesto koje bi svako trebalo da poseti u Vranju jeste Muzej-kuća Bore Stankovića, u Baba Zlatinoj ulici. Između kuća prekrivenih vremešnom ćeramidom i dvorišta skrivenih visokim ogradama, ušuškao se dom znamenitog srpskog pisca u kome mu je baka Zlata pripovedala o Vranju i njegovim žiteljima. U svojim delima Bora je tako verno i živopisno dočarao lepotu grada, njegove sokake, ljude, običaje, tradiciju, iako je u njemu proveo samo rano detinjstvo.
Osim Pašinog konaka, još jedan svedok burnih prošlih vremena jeste turski hamam s kraja 17. veka. Građen je od tesanog kamena i cigle, sa pet kupola. Sastoji se od halvata (kupatila), hazne (rezervoara za vodu) i svlačionice.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Printscreen
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
U gradu postoji Most ljubavi, tj. Beli most za koji je vezana legenda o nesrećnoj ljubavi Ajše, ćerke bogatog Selim-bega i siromašnog pastira Stojana. Ajša i Stojan stradali su od metka njenog oca, koji se protivio njihovoj ljubavi. Legenda pripoveda da je Ajšina poslednja želja bila da se od novca namenjenog njenom mirazu i svadbi, sagradi most na mestu gde su se njih dvoje tajno sastajali. Tako je most postao simbol večne ljubavi i spojio dve obale Vranjske reke.
U blizini mosta nalazi se Krstata džamija. Prvobitno je još u ranom srednjem veku izgrađena crkva, koju su Turci tokom svoje vladavine porušili i na tom mestu podigli džamiju. Međutim, gradnja minareta nije išla kako je planirano. Prema legendi, sve što bi radnici tokom dana sagradili, noću bi se urušilo. Zato su Turci odlučili da u zid minareta utisnu krst i tada je urušavanje prestalo.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            WIKIMEDIA COMMONS
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Vranjska banja
Na oko 11 km od centra grada nalazi se poznato lečilište. Jedinstveno je po najtoplijoj lekovitoj vodi ne samo u Srbiji već i u Evropi. Voda temperature od 94 do čak 110 stepeni izvire iz desetak izvora, a bogata je mineralima koji pogoduju lečenju reumatizma, bolesti organa za varenje, anemije, ginekoloških oboljenja, neuralgije...
Osim vode, u terapijama se koristi i blagotvorno sumporno blato. Banja nosi epitet kraljevske jer je ovde dolazila Draga Mašin, a lečio se i kralj Petar I Karađorđević, piše Gde za vikend.
Kako doći od Beograda do Kazanđola, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
            Na Miroču se nalazi čudo prirode: Vodopad Blederija i njegovo jezero oduzimaju dah, lepota kakva se retko viđa!
Vodopad Blederija visok je oko 7 metara
            Ovi manastiri su pravo blago Srbije: Pogledajte 8 najlepših svetinja koje će vas oduševiti, jedan se izdavaja!
Nemanjići su nam u amanet ostavili neke od najlepših hramova
            U OVOJ CRKVI NA JUGU DEŠAVAJU SE ČUDA! Podignuta je na VRAŽJEM KAMENU, a evo šta da očekujete tamo!
Vražji kamen podseća na poznatu Đavolju varoš kod Kuršumlije
            Manastir Petkovica: Najtiši kutak Fruške gore gde se vera ne priča – već ćuti
Skrivene u šumi, zidine manastira Petkovica čuvaju žensku tišinu, molitve bez reči i duhovni mir kakav se više retko nalazi
            JEDNU PLANINU U SRBIJI MORATE DA POSETITE AKO VOLITE ISTORIJU: Krije drevne tragove prošlosti
Na planini danas postoji više arheoloških nalazišta od koja se najstarija vezuju za starčevačku i vinčansku kulturu
                
            
            
Komentari(0)