OVAKAV POGLED MOGLI BISTE IMATI I VI Rođeni Beograđanin je odlučio da napusti veliki grad i vrati se na svoju dedovinu (FOTO/VIDEO)
Netaknuta priroda, mir, život bez žurbe i stresa samo su neki od faktora koji su uticali da se nikad ne pokaje zbog svoje odluke. Mnogi su poput njega, tokom teških korona godina spas takođe potražili u ruralnim područjima, pa je Marko odlučio da se počne baviti seoskom turizmom.
Da je metar njegovog sela, Amerika cela, najbolje se na sopstvenom primerio uverio i rođeni Beograđanin Marko Ranković koji je odlučio da napusti veliki grad i vrati se na svoju dedovinu, u selo Gornja Trešnjica nadomak Ljubovije.
Pogled od milion dinara nije toliko daleko od Beograda, tik uz Drinu:
FOTO:RINA
"Korona me je zaista vratila na selo, nisam mogao da biram parče zemlje jer sam se vratio na dedovinu, a dobio sam parče raja. Podigao sam vajate u trenutno raspolažem smeštajem za 12 osoba, ali su potrebe mnogo veće. Bilo je gostiju iz svih krajeva Srbije i bez obzira što sam tek početnik u seoskom turizmu, olako nas pronalaze, na samoj smo obali Drine", kaže Marko.
Možda vas zanima:
KANJON REKE TREŠNJICE Prirodno dobro od izuzetnog značaja, koje je stavljeno pod zaštitu (VIDEO)
Reka Trešnjica izvire na jugozapadnoj strani Povlena na visini od 1185 m, a uliva se u Drinu kod Gornje Trešnjice na visini od 180 m. Izrazito klisurasta dolina Trešnjice je delimično i kanjonskog izgleda. Srednjim tokom protiče kroz živopisni kanjon dug blizu 6 km, koji je usečen u 800-1000 m visokoj površi. U kanjonu Trešnjica prima najveće desne pritoke - Sušicu i Tribuću.
NEUKROTIVA LEPOTICA ZAPADNE SRBIJE Plavetnu Drinu najbolje ćete upoznati ako zakrstarite njenim vijugavim tokom (FOTO/VIDEO)
Predivni dragulj netaknute prirode, Drina, nekada je bila važna granica između Istočnog i Zapadnog rimskog carstva.
Možda vas zanima:
KANJON REKE TREŠNJICE Prirodno dobro od izuzetnog značaja, koje je stavljeno pod zaštitu (VIDEO)
Reka Trešnjica izvire na jugozapadnoj strani Povlena na visini od 1185 m, a uliva se u Drinu kod Gornje Trešnjice na visini od 180 m. Izrazito klisurasta dolina Trešnjice je delimično i kanjonskog izgleda. Srednjim tokom protiče kroz živopisni kanjon dug blizu 6 km, koji je usečen u 800-1000 m visokoj površi. U kanjonu Trešnjica prima najveće desne pritoke - Sušicu i Tribuću.
NEUKROTIVA LEPOTICA ZAPADNE SRBIJE Plavetnu Drinu najbolje ćete upoznati ako zakrstarite njenim vijugavim tokom (FOTO/VIDEO)
Predivni dragulj netaknute prirode, Drina, nekada je bila važna granica između Istočnog i Zapadnog rimskog carstva.
Možda vas zanima:
KANJON REKE TREŠNJICE Prirodno dobro od izuzetnog značaja, koje je stavljeno pod zaštitu (VIDEO)
Reka Trešnjica izvire na jugozapadnoj strani Povlena na visini od 1185 m, a uliva se u Drinu kod Gornje Trešnjice na visini od 180 m. Izrazito klisurasta dolina Trešnjice je delimično i kanjonskog izgleda. Srednjim tokom protiče kroz živopisni kanjon dug blizu 6 km, koji je usečen u 800-1000 m visokoj površi. U kanjonu Trešnjica prima najveće desne pritoke - Sušicu i Tribuću.
NEUKROTIVA LEPOTICA ZAPADNE SRBIJE Plavetnu Drinu najbolje ćete upoznati ako zakrstarite njenim vijugavim tokom (FOTO/VIDEO)
Predivni dragulj netaknute prirode, Drina, nekada je bila važna granica između Istočnog i Zapadnog rimskog carstva.
Kanjon reke Trešnjice, specijalni rezervat prirode i stanište beloglavih supova, Tornička Bobija i lepote reke Drine čine opštinu Ljubovija sve primamljivijom destinacijom za odmor, kako domaćih tako i inostranih gostiju.
FOTO:RINA
"Ono što posebno raduje jeste povećanje broja registrovanih seoskih domaćinstava od strane mladih ljudi koji su spoznali ogromne potencijale seoskog turizma u našoj opštini", kaže Milisav Vićentić, stručni saradnik za poljoprivredu opštine Ljubovija.
Turistička organizacija opštine Ljubovija pruža stručnu podršku onima koji su odlučni u nameri da se bave seoskim turizmom, kaže direktorka Jelena Tešić.
"Pružamo sve neophodne informacije i smernice na koji način mogu ispuniti uslove za pokretanje turizma na selu do kategorizacije objekata. Tu smo da im damo vetar u leđa i sigurna sam da će Markovim koracima krenuti i ostali i prepoznati potencijale koje ima Ljubovija, pre svega, ovde, na samoj obali Drine, u selu Gornja Trešnjica", zaključuje Tešić.
Sve je više mladih koje Srbija pomaže da se nasele na selo i otpočnu zdrav i lep život ispunjen ovakvim trenucima i prelepim pogledom na prirodu koju ima naša prelepa zemlja.
Kako doći od Beograda do sela Gornja Trešnjica pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Ovo je jedna od najlepših tvrđava u Srbiji: Fetislam na obalama Dunava izgradili Turci nakon što su osvojili Beograd
Na obali Dunava u Kladovu vekovima odoleva tvrđava Fetislam koju su Turci podigli nakon zauzimanja Beograda, polovinom 16. veka. Ova tvrđava iz godine u godinu postaje sve posećenija, a veliko kulturno-istorijsko bogatstvo koje čuva među svojim zidinama privlači i strane i domaće goste.
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Komentari(0)