EVROPSKA KONTINENTALNA LEPOTICA Da je Hobit sniman u Srbiji, to bi sigurno bilo na ovom mestu! (FOTO/VIDEO)
Prostor od oko 35.000 ha jedinstven je prirodni fenomen u Evropi, nastao tokom ledenog doba od peska kojim je vetar zasuo prethodni lesni nanos i zatalasani reljef preoblikovao u izrazito dinski.
Specijalni rezervat prirode "Deliblatska peščara" se nalazi na krajnjem jugoistočnom delu Panonske nizije, u južnom Banatu između Dunava i jugozapadnih padina Karpata.
Prostor od oko 35.000 ha jedinstven je prirodni fenomen u Evropi, nastao tokom ledenog doba od peska kojim je vetar zasuo prethodni lesni nanos i zatalasani reljef preoblikovao u izrazito dinski (nadmorske visine između 70 i 197 m), formirajući najveću oazu peščarsko-stepske vegetacije uz odsustvo površinskih vodotokova.
Shutterstock
Na ovom prostoru su se održali iskonski peščarski i šumsko-stepski ekosistemi, dok su se u rečnom koritu, na obalama i adama Dunava, razvile vodene, močvarne i šumske zajednice.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Printscreen/Youtube
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Možda vas zanima:
Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.
Od dina do borovih hladovina – biciklistički i pešački izazovi Deliblatskih staza
Usred ravnice, tamo gde se Banat pretvara u more peska, prostire se Deliblatska peščara – „Evropska Sahara“ Srbije. Ovde dine i borove šume kriju retke biljke, staze kroz tišinu i ptice koje se ne viđaju nigde drugde u zemlji.
Ostaci tipične stepe Panonske nizije su nekadašnji pašnjaci, koji prekrivaju oko 20% rezervata i danas se na njima mogu videti stada podolskog govečeta (sivo-stepsko goveče), koje vodi poreklo direktno od evropskog divljeg govečeta-tura, a u prošlosti je bilo najtipičniji predstavnik radnog tipa goveda u Evropi.
Zbog prisustva velikog broja vrsta ptica, od kojih su mnoge retke i ugrožene, ovo područje je uvršteno u najznačajnija staništa ptica u Evropi – IBA područje.
Shutterstock
Da li ste znali?
Peščana zemljišta i specifični ekološki uslovi stvorili su šumo-stepska staništa izuzetno retkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Bogata flora sa preko 900 vrsta, obiluje i raritetima poput banatskog božura – endema Panonske nizije, zatim stepskog božura, pančićevog pelena, šerpeta i oko 20 vrsta orhideja.
Brojne su i životinjske vrste, a među njima su naše najlepše ptice: pčelarica, pupavac, vodomar, orao krstaš, banatski soko, dok su obala i ade na Dunavu jedina stabilna gnezdilišta u Srbiji za retke vrste poput laste bregunice, male bele čaplje i malog kormorana.
Shutterstock/Tekunica
Rezervat je stanište jelena, srna i divljih svinja, kao i malih stepskih sisara: slepog kučeta i stepskog skočimiša, koji u našoj zemlji nastanjuje samo područje Deliblatske peščare.
Klima je umereno-kontinentalna sa specifičnom mikroklimom. Utvrđeno je da vazduh u peščari ima izuzetna svojstva, i zato se boravak u ovom specifičnom predelu preporučuje deci, rekonvalescentima, sportistima i svima koji žele kvalitetan i potpun odmor.
Kako provesti vreme?
Započnite Vaš aktivan odmor na nekoj od PEŠAČKIH STAZA, uputite se kroz šumu, preko pašnjaka do vidikovaca i osmatračnica, upoznajte raznovrsnost flore i faune peščare. Pešačke staze su kružne, jasno obeležene odgovarajućim putokazima, različite su dužine i opremljene su informativnim tablama, klupama i stolovima. Teren je dinski i blago zatalasan sa manjim ili većim usponima i nagibima i zahteva različite nivoe kondicione pripremljenosti.
Shutterstock
Staza Čardak – Vrela – (broj 1) je kružna pešačka staza, srednje zahtevna za pešačenje i njena dužina iznosi 12 km. Staza je pogodna i za bicikliste, a postoji i mogućnost uključenja na međunarodnu biciklističku stazu Eurovelo.
Staza Borovi breg – (broj 2) je pešačka staza u obliku osmice, dužine 15 km. Staza je srednje zahtevna za pešačenje, a takođe je pogodna i za biciklističku (off road) vožnju kao i za kondiciono trčanje.
Staza Koprivić – (broj 3) je kružna pešačka staza dužine 7 km, koja zahteva srednju fizičku spremnost za pešačenje.
Staza radosti – (broj 4) je kružna pešačka staza dužine 5 km, koja zahteva srednju fizičku spremnost za pešačenje.
Staza zdravlja – (broj 5) je kružna staza dužine 3,5 km koja je prikladna za decu predškolskog i školskog uzrasta i laka je za pešačenje.
Shutterstock
Staza je pogodna za pešačenje i u zimskom periodu.
Eko staza – (broj 6) je kružna staza dužine 3,5 km koja je takođe prikladna za decu predškolskog i školskog uzrasta i laka je za pešačenje. Staza je pogodna za pešačenje i u zimskom periodu.
Bracina staza – (broj 7) je linijska staza dužine 5 km u jednom pravcu, prikladna za decu predškolskog i školskog uzrasta i laka je za pešačenje. Staza je pogodna za pešačenje i u zimskom periodu.
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
Komentari(0)