SIMBOL VOJVOĐANSKE RAVNICE Tito je bio oduševljen kada je ugledao, naredio je da se hitno dovede u red ovaj velelepni objekat!
Stari Banat od zaborava štitila je njeno veličanstvo vetrenjača, svetionik ravnice, paorskih muka i kulturološki fenomen vremena.

Vojvodina je zahvaljujući vetru od davnina bila u zagrljaju vetrenjača. Nažalost, danas ih je preostalo jedanaest. Zapuštene su i u veoma lošem stanju.
Vetrenjače se na području današnje Vojvodine grade intenzivno krajem 18. i početkom 19. veka, u trenutku kada su suvače (mlinovi na konjski pogon) uveliko radile, a neke od njih i prestajale s radom. Prvu vetrenjaču u Vojvodini sagradio je Agošton Kiš 1794. godine u Elemiru, nakon povratka iz Holandije.
Možda vas zanima:

ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)
Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.
Možda vas zanima:

ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)
Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.
Možda vas zanima:

ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)
Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.
Nekada su na području Vojvodine postojale 282 vetrenjače. Krejićeva dodaje da su najčešći vlasnici ovih panonskih divova bili imućniji ljudi u kraju, koji su spremno provodili i po nekoliko meseci na terenu, tražeći kvalitetan materijal za njihovu gradnju, a visokokvalitetno drvo dopremano je iz Erdelja.
Vetrenjača u Melencima, poznatija kao Bošnjakova vetrenjača, pretrpela je katastrofalnu obnovu, zbog koje je počela da se obrušava. Većina vetrenjača je u lošem stanju. One su deo naše prošlosti, deo duše naših predaka, koji su im se radovali svaki put kada bi džakove sa žitom nosili na meljavu.
Izgrađena davne 1899.godine na periferiji sela, vetrenjača u Melencima predstavlja nepokretno kulturno dobro i spomenik kulture od velikog značaja. Od ukupno osam, koliko ih je bilo u selu, ostala je samo jedna da prkosi vremenu, oronula, ali i dalje tu.
Stari Banat je od zaborava štitila vetrenjača. Ona je bila dom u kome je živela porodica i kojom se prostirao miris brašna i čuo zvuk vetra. Takođe, vetrenjača je imala i sobu za goste. Vlasnik vetrenjače bio je Ljubomir Bošnjak i ona je došla u njihovo vlasništvo 1955.godine.
20. oktobra 1969.godine, Tito je boravio u Zrenjaninu i u Melencima. Kada je video vetrenjaču bio je oduševljen istom i pitao je: šta se desilo sa njom? Naredio je odmah da se dovede u red. Početkom sedamdesetih godina prošlog veka, kao kulturno-istorijski spomenik, stavljena je pod zaštitu države i tada je zapala za oko jednom Holanđaninu, koji je bio gost u selu. On je odmah hteo da je kupi i odnese u Holandiju. Međutim, kao što se i očekivalo, njegova ideja je odbijena, kao i ideje mnogih drugih ugostitelja koji su nudili silne pare da vetrenjaču pretvore u restoran.
Bošnjakova vetrenjača u Melencima na mapi:

Uđete bolesni, a izađete preporođeni! Ova banja je pravo čudo, o njenoj lekovitosti se naširoko priča
Termalna voda ima konstatnu temperataru od 26 stepeni, a istraživanja Instituta za rehabilitaciju iz Beograda su pokazala da ima izuzetno specifične fizičko-hemisjke karakteristike.

Rudinsko jezero kod Sjenice: Nestvarno plavetnilo koje ne postoji na mapama
Na visoravni između Peštera i Zlatara, nadomak sela Rudine, nalazi se veštačko jezero koje nije poznato ni većini lokalnih turista. Rudinsko jezero, stvoreno zbog regulacije vodotoka, danas je pravo prirodno ogledalo – tiho, čisto i gotovo zaboravljeno.

Veliki vrh kod sela Lopiže: Najlepši nepoznati vidikovac iznad Uvca
Iznad čuvenih meandara reke Uvac, postoji vidikovac koji turisti retko posećuju, ali koji nudi jedan od najimpresivnijih pogleda u Srbiji. Veliki vrh, smešten iznad sela Lopiže, prava je prirodna terasa za ljubitelje tišine, fotografije i planinarenja.

Ova banja u Srbiji ima jednu od najlekovitijih voda u Evropi: Zbog blagodeti i lečenja dolaze ljudi iz celog sveta
Za njena lekovita svojstva znali su još Dositej Obradović i knez Miloš

Vodopad Kozica kod Ljubovije: Najmanji vodopad u Srbiji koji skriva najlepši planinski potok
Na obroncima Azbukovice, u blizini Ljubovije, nalazi se vodopad koji visinom ne osvaja, ali lepotom toka i prirodnim ambijentom oduzima dah. Vodopad Kozica, visok svega tri metra, deo je istoimenog potoka koji pravi jedno od najčistijih kupališta u zapadnoj Srbiji.
Komentari(0)