NEVEROVATNO VEROVANJE KOD SRBA Deca koja ne mogu lako da progovore piju vodu sa ove vodenice potočare (FOTO)
Vodenice potočare nekada su hranile na hiljade gladnih usta i bile jedini spas u teškim, gladnim vremenima kada se živelo na hlebu i vodi.
Na levoj obali Zapadne Morave nekada je bilo 16 vodenica, a od toga čak pet na reci Ostrovci. Sada melje samo jedna i to ona koju Milivoje Anđelić Tomišinac (66) iz sela Ostra nije želeo da prepusti zubu vremena. Pre 300 godina sagradio ju je njegov čukun deda, a on nastavio porodičnu tradiciju i peta je generacija pomeljara. Skoro ceo objekat sačuvan je u autentičnom stanju.
"Kad je moj đed mlad umro od upale pluća, vodenicu je uspešno preuzela njegova žena, baba Dobrila. Ona je držala vodenicu tokom dva rata, a to su za pomeljate bila najteža vremena. Sećam se da je baba govorila da je batine dobijala i od četnika i partizana, svaka vojska koja dođe, tražila je harač, zlo je čekalo ako nema brašna. Potočaru sam nasledio od oca Tomiše i dok sam živ biću pomeljar", rekao je domaćin Milivoje.
Možda vas zanima:
Čudo prirode i ogromni džin: Najveći orah na Balkanu raste u Ljubić polju, Momir ga posadio pre 36 godina
Uložio mnogo truda i rada kako bi od njega nastao pravi gorosatas
TEMPERATURA OVE GODINE U PLUSU Zakazano plivanje za časni krst na veliki pravoslavni praznik Bogojavljenje
Samo odvažni skočiće u hladnu Zapadnu Moravu
Možda vas zanima:
Čudo prirode i ogromni džin: Najveći orah na Balkanu raste u Ljubić polju, Momir ga posadio pre 36 godina
Uložio mnogo truda i rada kako bi od njega nastao pravi gorosatas
TEMPERATURA OVE GODINE U PLUSU Zakazano plivanje za časni krst na veliki pravoslavni praznik Bogojavljenje
Samo odvažni skočiće u hladnu Zapadnu Moravu
Možda vas zanima:
Čudo prirode i ogromni džin: Najveći orah na Balkanu raste u Ljubić polju, Momir ga posadio pre 36 godina
Uložio mnogo truda i rada kako bi od njega nastao pravi gorosatas
TEMPERATURA OVE GODINE U PLUSU Zakazano plivanje za časni krst na veliki pravoslavni praznik Bogojavljenje
Samo odvažni skočiće u hladnu Zapadnu Moravu
Način mlevenja brašna ostao je isti, ali i naplata je kao pre tri veka. Brašno se ne plaća novcem već se uzima ušur, tačnije pet procenata od samlevenog mutvena, belog samlevenog brašna. Vodenici nije potrebna struja, jer točak pokreće voda. Za potočare su vezana mnoga narodna verovanja, a neizostavna su ona o vampirima. Na njihov pomen Tomišinac kroz smeh odmahuje rukom i kaže da su u potočari mnogi njegovi preci, pa i on, silne noći prespavali, a da vampire niko nije sreo. Važno je, veli, ušur naplatiti pošteno, tada nema utvara. Milivoje kaže da se u ovom kraju zadržao običaj da roditelji čije dete neće da progovori dovode da ga on napoji vodom iznad čeketala.
"U narodu postoji izreka "Bije k"o čeketalo", ili "melje ko vodenica" a opisuje onog koji mnogo i brzo govori. Zato postoji običaj da se deca poje nad žrvnjem, iz medenice dok čeketalo udara u vodenički kamen. Veruje se da će dete nakon toga ubrzo progovoriti. Često mi roditelji dovode decu", priča ovaj Ostranin.
On i supruga su u penziji, a dvojica sinova imaju poslove u Čačku. Iako im vodenica nije glavni izvor prihoda, tvrde da je nikad neće prodati. I ako ima punu kuću unučića, interesovanje za pomeljarski zanat niko od njih za sada ne pokazuje. Međutim, Milivoje ne brine za opstanak potočare.
"Od malih nogu sinovima sam govorio da nas je vodenica prehranila u najtežim vremenima, da nije bilo nje, ne bi bilo ni nas. Za vreme ratova hranila je stoku i ljude u našem i svim okolnim selima. Vodenica je u našoj kući simbol života i opstanka, Anđelića, o prodaji nije bilo niti će biti reči. Sinovi i njihova deca su to gradivo savladali", kaže vredni pomeljar dodajući da proja ima jedinstven ukus ako se beli kukuruz staklarac samelje na potočari.
U vodenici, koja je stešnjena između reke i brda koje se nad nju nadvilo, sve vreme odzvanjju ritmični zvuci čeketala koje udara u vodenički kamen. Za ovaj dragulj ruralne arhitekture u centru Ostre malo ko zna. Posećuju je meštani koji donose žito, đaci, izletnici obližnje škole i retki planinari koji osvajaju vrhove Vujna, Sokolice i Ostrice.
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
Komentari(0)