ČUVAJMO REKE SRBIJE! Lepenica je jedna od najdužih u Šumadiji, a izvire na Gledićkim planinama (FOTO/VIDEO)
Rezultati su pokazali da od izvorišta do ušća Lepenice postoji veći broj faktora koji ugrožavaju ovaj vodotok. U izvorišnom delu osnovni faktori ugrožavanja su seča šuma, kaptiranje izvora, a od Grošnice pa sve do Lapova, gde reka prolazi kroz naselja, postoji veliki broj zagađivača.

Lepenica je najveća i najznačajnija reka grada Kragujevca i istoimene istorijske oblasti. Izvire na Gledićkim planinama kod brda Stolice u Goločelu, a uliva se u Veliku Moravu kao leva pritoka kod Lapova. Od izvora Studenca teče od jugozapada u pravcu severoistoka kroz Kragujevačku kotlinu do brda Šupljaja u Badnjevcu, zatim teče prema istoku kroz Badnjevačku kotlinu, a od Jerininog brda u Gradcu kroz velikomoravsku dolinu.
Možda vas zanima:

LITAR SVEŽEG MLEKA ZA 150 DINARA Postavljen prvi mlekomat u Kragujevcu
Ispred pijace u naselju Aerodrom u Kragujevcu postavljen je prvi mlekomat, na kome će građani moći da kupe sveže nekuvano mleko.

ŠUMADIJSKI BISERI Planine bogate kulturom, lekovitim biljem i istorijom koje morate posetiti
Lekovito bilje, veliki broj različitih vrsta pečuraka i šumsko voće krase polja ovih planina.
Možda vas zanima:

LITAR SVEŽEG MLEKA ZA 150 DINARA Postavljen prvi mlekomat u Kragujevcu
Ispred pijace u naselju Aerodrom u Kragujevcu postavljen je prvi mlekomat, na kome će građani moći da kupe sveže nekuvano mleko.

ŠUMADIJSKI BISERI Planine bogate kulturom, lekovitim biljem i istorijom koje morate posetiti
Lekovito bilje, veliki broj različitih vrsta pečuraka i šumsko voće krase polja ovih planina.
Na području Grada Kragujevca Lepenica prima svoje najveće pritoke u Kragujevačkoj kotlini: Dračku reku, Divostinski potok, Erdoglijski potok, Sušički potok, Petrovačku reku i Cvetojevački potok s leve strane, a Grošničku reku, Ždraljicu, Bresnički potok i Kormanski potok s desne strane.
Sliv Lepenice
Sliv reke Lepenice prostire se na 638,9 km². Sliv je do 1987. godine bio 926 km², ali je te godine zbog poplave došlo do promene toka kada je i dužina reke smanjena. Tada je Lepenica izgubila svoju najveću pritoku Raču i smanjila površinu sliva za 287,1 km². Sliv Lepenice ima povoljan geografski položaj i nalazi se na teritoriji grada Kragujevca, i opština Batočine i Lapova.
Najsevernija tačka sliva je u Lipariću koji je zaseok sela Crni Kao, a najjužnija tačka predstavlja Dulenski Crni vrh koji se nalazi na 897 m na Gledićkim planinama. Istovremeno to je najviša tačka u slivu, dok je sa 99 m najniža tačka ušće Lepenicu u Veliku Moravu kod Lapova.
Poplave
Izlivanja vodotokova javljaju se za vreme provala oblaka. Izlivanje za vreme topljenja snega su retki, jer se prvo sneg topi u nižim, a zatim u višim delovima sliva. U tom periodu izlivanje može se pojaviti u neregulisanom delu Lepenice između Resnika i Badnjevca, kao i u slivu reke Uglješnice.
vikipedija/Povećan vodostaj Lepenice kod Batočine
Veliki broj padavina oduvek je zadavao probleme stanovnicima mesta kroz koje protiče reka Lepenica. Prva veća poplava pogodila je Batočinu 1820. godine. Lepenica je u Kragujevcu 1825. odnela čak i most između kneževa konaka i saborne crkve. Sam Knez Miloš ovako opisuje te poplave:
„ Reke su naše ne samo marvu u polju nahodeću se, žita po širokim ravnicama, okolo reka, i ljude u blizosti našavše se, poodnosila, no i kuće koje su podaleko od reka odstojale sa svim ljudstvom poodnosile, brda u propast srušile, a čitave voćnjake iz zemlje počupale i odnele. ”
vikipedija/Povećan vodostaj u Lapovu
Te su se poplave ponavljale vrlo često, naročito u periodu 1828–1830, kada se razlivena voda ledila. Zato su se Kragujevčani 1855. godine dogovarali o regulaciji Lepenice. Naročito je Lepenica veliku štetu napravila 1864. godine. Jedna od strašnih poplava je bila i 1897. godine, kada je Lepenica napustila svoje korito preko Lapova i Markovca i probila sebi novi tok pravo u Veliku Moravu, kako i danas teče. Batočina je tražila posle ove polave da se tok Lepenice reguliše, ali to nije urađeno. Zbog toga je usledila nova poplava 1910. godine, kada je Lepenica odnela nekoliko života.
vikipedija/Reka Lepenica u Gradcu i Jerinino brdo u pozadini
U periodu iѕmeđu dva svetska rata prva polava je bila 1926. godine kada se zbog nadošle Ždraljice i Bresničkog potoka izlila Lepenica. Tada je uništen put Kragujevac – Batočina kao i pruga Lapovo – Kraljevo. Čišćenje blata kulukom je iznosilo 17 dana, dok je za popravku pruge bilo potrebno još više vremena. u maju 1929. godine Lepenica je polavila sva mesta između Kragujevca i Batočine i ponovo je oštećena pruga pa voz nije mogao da saobraća. Zbog obilnih kiša 18. maja 1932. godine izlila se reka u Kragujevcu i poplavila deo grada kao i put Kragujevac – Batočina čime je treći put za 6 godina saobraćaj bio onemogućen.
vikipedija/Kaskada Lepenice
Naglo otapanje snega prouzrokovalo je da se Lepenica izlije kod Rogota i polavi celu aluvijalnu ravan nizvodno od Kragujevca do ušća u Moravu, a najuugroženiji su bili Batočina i Lapovo. Godine 1970. na neregulisanom delu terena između Kragujevačke i Badnjevačke kotline lepenica se izlila čak 15 puta.
Poslednja velika poplava je bila u julu 1999. godine. Tada je potopljeno 30 mesnih zajednica i 48 sela. Dve osobe u Badnjevcu su izgubile život.
Rezultati su pokazali da od izvorišta do ušća Lepenice postoji veći broj faktora koji ugrožavaju ovaj vodotok. U izvorišnom delu osnovni faktori ugrožavanja su seča šuma, kaptiranje izvora, a od Grošnice pa sve do Lapova, gde reka prolazi kroz naselja, postoji veliki broj zagađivača.
Izvor: vikipedija

BOGATSTVO JUŽNE SRBIJE Idealno mesto za rehabilitaciju, rekreaciju i odmor ljudi svih uzrasta
Prolom Banja nalazi se na severozapadnim padinama Radan planine i na nadmorskoj visini od 717 metara.

KULTURNO-ISTORIJSKI SPOMENIK NA OBALI REKE MORAVICE Manastir kod Arilja prema legendi potiče iz doba Svetog Save
Na 13 kilometara od Arilja na putu ka Ivanjici, na levoj obali reke Moravice nalazi se manastir Klisura, posvećen Svetim Arhangelima Mihailu, koji je pre bio poznat kao manastir Dobrače

OVA ŽENA JE SRPSKI ROBINZON KRUSO Radica ne viđa ljude po nekoliko meseci i hrani se onim što ubere u šumi
U vrhovima planine Čemerno, na preko 1.500 metara nadmorske visine u skrivenom bespuću već godinama potpuno sama živi Radica Brkušanin (70).

ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA NA OVOJ PLANINI Mnogi su prolazili kroz selo ali samo najhrabriji su upeli da uđu u usku pećinu
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.

NAJČUDNIJE JEZERO U SRBIJI JE SLANO KAO JADRAN: Na ovakvu boju vode nećete naići U CELOJ EVROPI! (VIDEO)
Tajna ružičaste boje zapravo je posledica visoke koncentracije joda, litijuma i broma
Komentari(0)