SVETINJA SA ZANIMLJIVIM IMENOM Manastir nedaleko od Valjeva o čijoj lepoti je pisala i Desanka Maksimović
Manastir Pustinja nalazi se kod zaseoka Vujinovača, desetak kilometara od sela Poćuta iznad Valjeva.
Ovo sveto mesto, nesagledivo sa puta i rečice, zaklonjeno je strmim, šumovitim padinama planine Orlovače sa severne i Bele stene sa južne strane. U potpunosti opravdava ime koje mu je dato. Skučen, zaravnjen plato, okružen gustom šumom, od naselja u okolini udaljen oko tri kilometra, u prošlosti je pružio idealne uslove za podizanje sakralnog sedišta. I danas čuva i rasejava pravoslavnu hrišćansku duhovnost
Od nastanka do 1962. godine, kada je probijen uski asfaltni put od Poćute (na putu Valjevo-Bajina Bašta) ovu svetinju je od turskih pohoda i ratnih razaranja štitila uska, strma staza usečena u vrletne litice Bele stene.
S druge strane, nepristupačnost Pustinjskog kompleksa učinila je da se i do danas mnogi nisu upoznali sa kulturno-istorijskim vrednostima ovog mesta i lepotom prirode koja ga okružuje, kao što je zapisala Desanka Maksimović u manastirsku knjigu 1992. godine: Srećna sam što sam posetila ovo Sveto mesto. Kako bih pošla na onaj svet, da ovde nisam bila i poklonila se ikonama u ovoj svetinji.
Možda vas zanima:

ZADUŽBINA SVETOG VLADIKE Ovu svetinju je podigao Nikolaj Velimirović
U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i muzej sećanja na vladiku Nikolaja.
LEPOTE VALJEVSKE SKADARLIJE Manifestacija u srcu najstarijeg dela Valjeva
Tešnjarske večeri organizuju se od 4. do 10. avgusta.
Možda vas zanima:

ZADUŽBINA SVETOG VLADIKE Ovu svetinju je podigao Nikolaj Velimirović
U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i muzej sećanja na vladiku Nikolaja.
LEPOTE VALJEVSKE SKADARLIJE Manifestacija u srcu najstarijeg dela Valjeva
Tešnjarske večeri organizuju se od 4. do 10. avgusta.
Možda vas zanima:

ZADUŽBINA SVETOG VLADIKE Ovu svetinju je podigao Nikolaj Velimirović
U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i muzej sećanja na vladiku Nikolaja.
LEPOTE VALJEVSKE SKADARLIJE Manifestacija u srcu najstarijeg dela Valjeva
Tešnjarske večeri organizuju se od 4. do 10. avgusta.
Za poslednje dve decenije izuzetnim trudom malobrojnog sestrinstva i uz pomoć donatora manastir je uveliko uznapredovao. Godine 1986. podignut je spratni konak sa trpezarijom, vladičanskim odajama i ćelijama, porta ograđena kamenim zidom sa velikom ulaznom kapijom, a izvan dvorišta je izgrađen ekonomski objekat.
Printscreen
Na zapadnom obodu porte podiže se kapela koja će biti posvećena Sv. Vasiliju Ostroškom sa parohijskom trpezarijom i objektom za paljenje sveća u cilju zaštite fresaka u glavnom hramu. Travnato manastirsko dvorište, pored cvetnih aleja, krasi stoletno stablo bora, zasađeno 1848. godine koje se sa pravilno razvijenim deblom i bogatom krošnjom svrstava u spomenike prirode.
Sada se nad ovim mestom, na početku i kraju svakog dana razleže zvuk crkvenog zvona koji odjekuje šumom i preko planinskih visova rasejava Pustinjsku pravoslavnu duhovnost.

Iz ove banje u Srbiji se svako vratio zdrav! Jedno od lepših lečilišta, a noćenje u njoj bagatela!
Sijarinska Banja predstavlja jedno od lepših lečilišta u Srbiji

MESTO GDE SE REKA SPUŠTA U PAKAO: Otkrijte Veliki Buk, vodopad koji hrani reka-ponornica i tajna Beljanice
U Istočnoj Srbiji, nedaleko od Despotovca, skriva se spektakularni vodopad Veliki Buk, poznat i kao Lisine. Istražujemo zašto je ovaj vodopad toliko moćan u jesen, kako se reka Vrelo rađa iz ponora Beljanice i kakvu geološku misteriju krije ovaj biser Južnog Kučaja.

Ova banja je pravi dragulj Srbije: Pruža odmor kao iz bajke, bogata lekovitom vodom, a cene bagatela!
Mataruška Banja jedna je od najrazvijenijih banja u Srbiji

KANJON SMRTI: Jedino mesto na Uvcu gde čamci moraju da stanu i legenda o "nevidljivom dnu" jezera
Uvac je jedno od naših najlepših prirodnih čuda, poznato po meandrima i beloglavim supovima. Ipak, kanjon Uvca krije jedno mesto koje je opasno, mesto sa kojeg je izvađeno više žrtava. Otkrivamo zašto je u pojedinim delovima jezera zabranjeno ploviti i kakvu legendu krije "nevidljivo dno" akumulacije.

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.
Komentari(0)