VEKOVIMA RUŠEN I OBNAVLJAN U vrletima Homoljskih planina nalazi se svetinja poznata po neverovatnim misterijama i nedirnutoj prirodi
Manastir Vratna se nalazi na oko četrdeset kilometara od Negotina a dvadesetak od Brze Palanke.
Manastir je dobio ime po ogromnim, do trideset metara visokim, vratima ili kapijama isklesanim u stenama korita reke Jabuče koja ih je stotinama hiljada godina dubila i oblikovala bez ikakvog alata. Kapija ukupno ima tri i mogu se smatrati za pravo svetsko čudo prirode Božije.
Možda vas zanima:
NASLEĐE MONAHA SA SVETE GORE Iz ove svetinje se zapovedalo i sudilo svim ostalim manastirima oko Kablara i Ovčara (FOTO) (VIDEO)
Manastir Jovanje se nalazi na levoj obali Zapadne Morave na Kablaru.
PODIGAO JE SESTRIĆ CARA DUŠANA Ova svetinja jedna je od najvećih i najvrednijih spomenika srpske srednjovekovne kulture
Manastir Poganovo podignut je krajem 14. veka (1395. godine) a živopisan je bogatim tematskim programom tek sto godina kasnije, tačnije 1499. godine.
Možda vas zanima:
NASLEĐE MONAHA SA SVETE GORE Iz ove svetinje se zapovedalo i sudilo svim ostalim manastirima oko Kablara i Ovčara (FOTO) (VIDEO)
Manastir Jovanje se nalazi na levoj obali Zapadne Morave na Kablaru.
PODIGAO JE SESTRIĆ CARA DUŠANA Ova svetinja jedna je od najvećih i najvrednijih spomenika srpske srednjovekovne kulture
Manastir Poganovo podignut je krajem 14. veka (1395. godine) a živopisan je bogatim tematskim programom tek sto godina kasnije, tačnije 1499. godine.
Možda vas zanima:
NASLEĐE MONAHA SA SVETE GORE Iz ove svetinje se zapovedalo i sudilo svim ostalim manastirima oko Kablara i Ovčara (FOTO) (VIDEO)
Manastir Jovanje se nalazi na levoj obali Zapadne Morave na Kablaru.
PODIGAO JE SESTRIĆ CARA DUŠANA Ova svetinja jedna je od najvećih i najvrednijih spomenika srpske srednjovekovne kulture
Manastir Poganovo podignut je krajem 14. veka (1395. godine) a živopisan je bogatim tematskim programom tek sto godina kasnije, tačnije 1499. godine.
Prve dve kapije, Veliki i Mali prerast, nalaze se na trista metara od manastira, dok se treća, Suvi prerast, nalazi na dva sata hoda uzvodno uz reku.
Manastir posvećen Vaznesenju Gospodnjem osnovao je u trinaestom veku Sveti Nikodim Tismanski, rumunski kaluđer, koji se podvizavao nedaleko odatle, u jednoj keliji izdubljenoj u vranjanskim stenama.
Vratna nije izbegla sudbinu mnogih drugih srpskih manastira, pa je više puta skrnavljena i rušena, ali i iznova građena i doziđivana. Stoga se malo šta, ili gotovo ništa, ne nalazi danas u prvobitnom obliku. Od fresaka, nazire se još samo glava Hrista Spasa, a pored toga, posebnu svetinju predstavlja čudotvorna ikona Bogorodice za koju se pretpostavlja da je delo ruskih ikonopisaca i da potiče iz sedamnaestog veka.
Stene, useci i vrleti oko manastira klesani nevidljivom rukom hiljadama godina, danas oduzimaju dah posmatračima. Iza jednog malog useka iza koga se putić naprasno prekida, pruža se fascinantan pejzaž kanjona reke Vratne od koga je teško odvojiti pogled.
U drugoj polovini XVIII veka manastir je opusteo. Obnovio ga je Stanko Frajkor, kasniji negotinski oborknez. Turci su ga spalili 1813. godine, nakon sloma Prvog srpskog ustanka, a ponovo ga je podigao Jon Tajkulica, 1837. godine. Poslednji put je manstir obnovljen 1937. godine prilogom koji je dao Milan Ðordevic sa suprugom Perkom iz Metriša. Oba dobrotvora su se zamnošila, a Milan je i sahranjen pored temelja manstira kao monah Varnava.
Iznad manastira, pred samim ulazom u pecinu, u gotovo nepristupacnoj steni, nalaze se ruševine kelije Svetog Nikodima, osnivaca manastira. Sama crkva je niska lada sa malim prozorima. Više puta je rušena i obnavljana i nije sacuvala svoj prvobitni izgled. Vecina ikona u manastiru ima rusko poreklo, a pažnju zaslužuju carske dveri iz XIX veka. Danas je aktivni ženski manastir. Crkva manastira Vratne posvecena je Vaznesenju Gospodnjem (Spasovdan).
Do manastira Vratna možete doći ovako:
BONUS VIDEO:
Apartman 30 evra, a čitava kuća za 60: Planina u srcu Šumadije je prava oaza mira za svačiji džep
Osim što je prava prirodna oaza, koja odiše mirom i lepotom, planina Kosmaj je takođe i prava riznica kad je u pittanju kulturno-istorijsko nasleđe
Besna Kobila: Planina na koju zimi ne juri niko, ali je pamte svi koji dođu
Iznad Vranja, na jugoistoku Srbije, postoji planina koju retko ko spominje u zimskim ponudama, ali upravo zato pruža ono što je danas najtraženije – mir, sneg i pogled bez gužve
Golija zimi: Planina koja nije za turiste u žurbi
U doba kada svi traže ski-centre i atrakcije, Golija ostaje tiha, pokrivena snegom, okrenuta ka ljudima koji žele da pobegnu – ne od zime, već od buke
Pešterska visoravan zimi: Gde tišina ima boju snega, a vetar zna imena ljudi
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pusta Reka: Zaboravljena dolina juga Srbije, gde reka ćuti, a priroda još govori
Između Bojnika, Medveđe i Lebana prostire se dolina Puste Reke – geografski skriveni deo juga Srbije, siromašan po brojevima, ali bogat istorijom, prirodom i tišinom koju ne kvare autobusi
Komentari(0)