NAJSTARIJA SAKRALNA GRAĐEVINA U BEOGRADU U Nikolajevskoj crkvi čuvaju se i delovi Časnog Krsta Hristovog (VIDEO)

Jelena Vamović

16:00

Turizam 0

U istorijskom jezgru Zemuna, ispod srednjovekovne tvrđave Gardoš, nalazi se najstariji pravoslavni hram Beograda.

NAJSTARIJA SAKRALNA GRAĐEVINA U BEOGRADU U Nikolajevskoj crkvi čuvaju se i delovi Časnog Krsta Hristovog (VIDEO)
Printscreen/Youtube

Ovaj hram datira još iz XVIII veka, a nosi ime jednog od najvećih svetaca u hrišćanstvu u čiju čast mnogi Srbi slave krsnu slavu. 

Ovim putem vam otkrivamo sve što niste znali o Nikolajevskoj crkvi, najstarijoj sačuvanoj sakralnoj građevini, u Beogradu.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

A post shared by Avanture po Srbiji cvetić 🌺 (@avantureposrbijicvetic)

 

Ko je i kada sagradio Nikolajevsku crkvu?

Nikolajevska crkva tj. crkva Sv. Nikole u centru Zemuna sagrađena je u periodu od 1745 - 1752. godine. Sagradio ju je verni srpski pravoslavni narod sa svojoj zemunskom crkvenom opštinom. Srbija je u tom periodu bila okupirana od strane osmanlijske imperije i veliki broj srpskog življa sa Balkanskog poluostrva, sa Kosova i Metohije, iz Morave, Šumadije, prebegao je u Austriju i ovde je tražio svoju crkvenu i kulturnu autonomiju. Tako da srpski narod u ovom kraju živi od kraja XVII veka. U tom periodu uspeli su da svoju kulturnu i religijsku slobodu izgrade i u ovom delu. Iako ovo nije bila Srbija izgradili su ovaj velelepni pravoslavni hram. 

U kom stilu je sagrađena najstarija crkva u Beogradu?

Ova najstarija crkva u Beogradu je zapravo sagrađena u baroknom stilu, jer je naravno to vreme baroka i čitava teritorija današnje Vojvodine, zapravo vojne granice, je obilovala ovakvim crkvama, tako da se ona ne razlikuje previše u spoljašnjoj arhitekturi od mnogih današnjih crkava koje su ostale na teritoriji severnog dela naše zemlje.

Da li je i po čemu Nikolajevska crkva različita u odnosu na druge crkve iz tog perioda?

Možda kao najzanimljiviju razliku ove crkve od ostalih crkava u Srbiji iz tog perioda možemo da navedemo ovaj prelepi ikonostas. Naime ikonostas se iz sredine XVIII veka i njega odlikuje izuzetan rad naših umetnika i on ima ukupno 73 ikone. Na tim ikonama možemo primetiti da su likovi svetaca veoma blagi i da imaju te prirodne strukture, zapravo možemo videti grozdove na samom ikonostasu, a opet i različite boje poput crvenkaste i tamno zelene boje. Tako da je ovo zaista jedan prelepi ikonostas koji spada u najstarije i najznačajnije sačuvane ikonostase srpske pravoslavne crkve iz XVIII veka na teritoriji cele današnje Vojvodine. 

 

Ko je izgradio ikonostas u Nikolajevskoj crkvi?

Izrada ikona za ikonostas je bila poverena dvojici Dimitrija, Dimitriju Bačeviću i Dimitriju Popoviću, koji je odradio propovedaonice, tronove i pevnice, ali se u skorije vreme naišlo na izvore da je još jedan srpski slikar ovog perioda učestvovao u samom slikanju, a to je Vasilije Ostojić. Međutim ne može se potvrditi da je Vasilije Ostojić bio jedan od glavnih u izgradnji, jer je definitivno to bio Bačević, ali se u samim delima Bačevića koji je naslikao preko 80 ikona, koje su u odnosu na Ostojićev stil veoma slične i upravo naše svece na ovom ikonostasu odlikuje jedna plastičnost figura, neusiljen pokret, blagi likovi svetitelja i mrko zelene boje sa akcentima ružičastog i okera. 

Mošti kojih svetaca se čuvaju u Nikolajevskoj crkvi? 

U ovoj crkvi su mošti pre svega od Andreja Prvozvanog, zatim Svetog Nektarija Eginskog, Svetog oca Nikolaja, Svetog Serafima, deo moštiju Svete Petke i arhiđakona Stefana, kao i delovi Časnog Krsta Hristovog

NAJSTARIJA SAKRALNA GRAĐEVINA U BEOGRADU U Nikolajevskoj crkvi čuvaju se i delovi Časnog Krsta Hristovog (VIDEO) Printscreen/Youtube
 

 

Da li je i u kojoj meri crkva promenila svoj prvobitan izgled?

Crkva je veoma malo menjala svoj prvobitan izgled, ako izuzmemo fasadu koja se obnavljala. Crkva je imala jednu malu nevolju krajem XIX veka, zvonik je morao da se obnavlja. To je rešeno 1870-tih godina. A 1930-tih godina umesto starih prozora sa rešetkama, na crkvi su iz Sombora iz radionice došli prelepi vitraži, tako da su samo oni novijeg datuma. Unutrašnjost crkve je takođe imala male prepravke, ali one najbitnije stvari poput ikonostasa i ikona su mahom u originalnoj verziji, sem donjeg dela ikonostasa koji je doživeo malu obnovu polovinom XIX veka. 

NAJSTARIJA SAKRALNA GRAĐEVINA U BEOGRADU U Nikolajevskoj crkvi čuvaju se i delovi Časnog Krsta Hristovog (VIDEO) Printscreen/Youtube
 

 

Nikolajevska crkva proglašena je za spomenik kulture i nepokretno kulturno dobro 1948. godine. Priča o njoj predstavlja potrebu da i u ovom brzom vremenu u kojem živimo i vremenu velikih iskušenja ne zaboravimo da čuvamo naše svetinje.

Izvor: telegraf.tv

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading