MONUMENTALNA BEOGRADSKA KAPIJA Za vreme vladavine cara Leopolda srpska prestonica je prvi put oslobođen od Turske vlasti
Leopoldova kapija nalazi se ispred Zindan kapije, u blizini restorana ,,Kalemegdanska terasa“ i Zoološkog vrta, u bastionu sagrađenom u 17. veku.
Kapija je sagrađena između 1688. i 1690. godine za vreme vladavine cara Leopolda po kome je i nazvana. Car Leopold (1658-1705) je bio car Svetog rimskog carstva kao i kralj Češke i Ugarske.
Po načinu na koji je izgrađena, Leopoldova kapija je slična ostalim ulazima u gornji grad-Kralj kapiji i Sahat kapiji. Ove tri kapije zidane su u istom razdoblju, u poslednjim decenijama 17.veka, prema zamislima graditelja Andree Kornara.
Možda vas zanima:
OTKRIVENA VODENA KAPIJA Skoro 100 godina skrivana konstrukcija na bedemu Beogradske tvrđave (VIDEO)
Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.
PRIČA O NAJPOZNATIJEM BEOGRADSKOM ODMETNIKU Radio-stanice su direktno, iz minuta u minut, prenosile događaje na Dorćolu (VIDEO)
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
Možda vas zanima:
OTKRIVENA VODENA KAPIJA Skoro 100 godina skrivana konstrukcija na bedemu Beogradske tvrđave (VIDEO)
Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.
PRIČA O NAJPOZNATIJEM BEOGRADSKOM ODMETNIKU Radio-stanice su direktno, iz minuta u minut, prenosile događaje na Dorćolu (VIDEO)
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
Možda vas zanima:
OTKRIVENA VODENA KAPIJA Skoro 100 godina skrivana konstrukcija na bedemu Beogradske tvrđave (VIDEO)
Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.
PRIČA O NAJPOZNATIJEM BEOGRADSKOM ODMETNIKU Radio-stanice su direktno, iz minuta u minut, prenosile događaje na Dorćolu (VIDEO)
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
Godine 1723, za vreme druge austrijske vladavine Beogradom u periodu između 1717-1739. god. ova kapija dobila je dekorativnu baroknu fasadu. Uz bočnu stranu kapije,tada je ugrađena nova prostorija za smeštaj straže.
Printscreen
Iznad luka portala, koji je elipsastog oblika, nalazi se urezan monogram L P (Leopoldus Primus) u spomen caru Leopoldu, za vreme čije vladavine je Beograd prvi put oslobođen od Turske vlasti (1688).
Na bočnim stranama kapije, postoje dve relativno niske niše, ukrašene prelomljenim lukom, karakterističnim za orijentalnu umetnost. Pločnik unutar kapije danas je od granatnih kocki, dok je u originalu bio u vidu kamene kaldrme. Fasadu takođe ukrašavaju i dve kamene topovske kugle.
U bombardovanju 1914. i 1915. godine, Leopoldova kapija pretrpela je neznatna oštećenja, dok su mnogi drugi objekti porušeni. Rekonstrukcija Beogradske tvrđave izvedena je i pre Drugog svetskog rata kada su ojačani bastioni južno od Leopoldove kapije.
Leopoldova kapija na mapi:
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Komentari(0)