Praktično od završetka Drugog svetskog rata, Crna Trava nije imala svog sveštenika, dok se protojerej Miomir Jevtić, inače u penziji, sam nije prijavio da dođe u ovaj kraj. I od tada putuje iz svog doma u Aleksincu do svojih parohijana i njihovih mahala, do Crkve Svetog Nikole u kojoj su tek pre nekoliko godina obnovljena redovna bogosluženja. Ni u njoj se 70 godina nije služilo, sve dok 2011. godine tadašnji episkop niški Jovan (Purić), nije dao blagoslov da se obnovi crkva u Crnoj Travi i konačno otvori za bogosluženja. Dugo zaboravljenu crkvu nije zaboravio ni sadašnji vladika niški Arsenije koji je već dva puta služio u njoj.
O duhovnim potrebama vernih u ovom kraju donedavno se starao paroh iz Vlasotinaca, a kako kaže sadašnji crnotravski sveštenik, otac Miomir Jevtić, teritorija koju pokriva nije mala i do nekih sela može se doći samo terenskim vozilom.
Kaže i da je prošao sve mahale, upoznao većinu meštana i dodaje da nije retkost da se ljudi okupljaju oko zavetnog drveta zapisa kao oko hrama. Nabraja nam i crkve ovog kraja: u Kalni je posvećena Svetoj Trojici, a zvono je darovao kralj Milan Obrenović – kad zazvoni, da ga čuju i Bugari u Sofiji. Crkva Svetog Pantelejmona nalazi se u Brodu, u Dobrom Polju je posvećena Vaznesenju Gospodnjem... Tu su i brojna crkvišta i manastirišta, mesta na kojima se jasno vide temelji ranijih svetinja starih nekoliko vekova.
U letnjem periodu Crna Trava malo živne jer mnogi koji su odatle otišli dolaze u svoje porodične domove, pa kako nam opisuje sveštenik, u mahalama bude vrlo živo. To, međutim, kratko traje, a problem iseljavanja pritiska ovo mesto godinama.
– Cela opština Crna Trava ima oko 1.200 žitelja, a najviše ih je u Gradskom, gde ima 100 domova. Ljudi su ovde neiskvarenog duha, autohtoni. I oni koji su otišli nisu zapustili svoju očevinu, dvorišta su uglavnom uređena, kao i kuće, vode računa o tome i vezani su za ovaj kraj. Nije slučajno sagrađen spomenik Crnotravcu u Čuburskom parku i istovetan ovde, u Crnoj Travi. Čuburac gleda u pravcu Crne Trave, a Crnotravac u pravcu Beograda, gde su otišli brojni žitelji ovog mesta. Ta veza je kod mnogih Crnotravaca neprekinuta – kaže otac Miomir Jevtić.
Izvor: politika
Komentari (0)