"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Crkva, zajedno sa Ravanicom, predstavlja svojevrstan početak Moravskog stila i pripada građevinama sažetog tipa. Crkva manastira Kozija podignuta je odmah potom i u izvesnom smislu je kopija ove crkve, po svemu sudeći delo istih majstora.
Ona je prvi objekat u Srbiji koji je doživeo stručnu restauraciju i konzervaciju, što je obavljeno u periodu od 1904. do 1908. godine, pod rukovodstvom arhitekte Pere J. Popovića. Pre njega, crkva je, nakon oslobođenja grada od Turaka, tokom 19. veka doživela nekoliko amaterskih obnova.
Zaštitni radovi na arhitekturi crkve i konzervacija njenog ikonostasa, iz sredine 19. veka, je obavljena 1989. godine, a čitav objekat se danas pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Možda vas zanima:

ODEŽDA KNEZA LAZARA Plašt koji je nosio naš vladar u boju na Kosovu
Na samoj odeći otkriveni su tragovi krvi, što ukazuje da ju je Lazar nosio i u trenu svoje smrti na Kosovu polju.

ZADUŽBINA VLASTELINA KNEZA LAZARA Najlepše ukrašen manastir, a njegovoj lepoti doprinose i veličanstvene rozete
Knez Lazar je u jednoj povelji iz 1382. godine pominje kao deo vlastelinstva manastira Drenče kod Aleksandrovca.
Možda vas zanima:

ODEŽDA KNEZA LAZARA Plašt koji je nosio naš vladar u boju na Kosovu
Na samoj odeći otkriveni su tragovi krvi, što ukazuje da ju je Lazar nosio i u trenu svoje smrti na Kosovu polju.

ZADUŽBINA VLASTELINA KNEZA LAZARA Najlepše ukrašen manastir, a njegovoj lepoti doprinose i veličanstvene rozete
Knez Lazar je u jednoj povelji iz 1382. godine pominje kao deo vlastelinstva manastira Drenče kod Aleksandrovca.
Možda vas zanima:

ODEŽDA KNEZA LAZARA Plašt koji je nosio naš vladar u boju na Kosovu
Na samoj odeći otkriveni su tragovi krvi, što ukazuje da ju je Lazar nosio i u trenu svoje smrti na Kosovu polju.

ZADUŽBINA VLASTELINA KNEZA LAZARA Najlepše ukrašen manastir, a njegovoj lepoti doprinose i veličanstvene rozete
Knez Lazar je u jednoj povelji iz 1382. godine pominje kao deo vlastelinstva manastira Drenče kod Aleksandrovca.
Prema dosadašnjim istraživanjima, crkva nije bila živopisana sve do sredine XVIII veka. Tada je zograf Andra Andrejević sa svojim ljudima oslikao crkvu, između 1737. i 1740. godine, ali su do danas opstali samo fragmenti njihovog rada.
Crkveni ikonostas potiče iz 1844. godine i danas je sačuvan u potpunosti. Njegov autor je najverovatnije bio slikar Živko Pavlović (deda Milene Pavlović-Barili), a konzerviran je 1989. godine.
Printscreen

Za ovu "narodnu banju" mnogi ne znaju da postoji: Pravi je melem za dušu, cena prenoćišta smejurija
Posetioci banje naizmenično koriste lekovitu vodu, pa mazanje blatom i tako u krug

Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.

Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.

Goč – planina, jezero i manastiri u podnožju
Na samo desetak kilometara od Vrnjačke Banje počinje planina Goč – skrivena i mirna, sa šumama, izvorima i jednim jezerom koje izgleda kao ogledalo prirode. Nije to planina od spektakularnih visina, već od tihog mira, idealna za one koji žele da pobegnu od gužve i pronađu prirodu kakva se retko viđa.

Legenda o Nadi i Relji: kako je nastao Most ljubavi u Vrnjačkoj Banji
U osvit Prvog svetskog rata, kada se još rat ni slutio nije, u Vrnjačkoj Banji rodila se ljubav učiteljice Nade i mladog oficira Relje. Bila je to ljubav o kojoj je pričao ceo grad – iskrena, snažna i obasjana obećanjem da će potrajati zauvek. Ali sudbina je imala drugačiji plan.
Komentari(0)