Na samoj odeći otkriveni su tragovi krvi, što ukazuje da ju je Lazar nosio i u trenu svoje smrti na Kosovu polju.

Odežda u kojoj je sahranjen knez Lazar Hrebeljanović brhunski je primer srednjovekovnog bladara u rangu sa najbogatijim primerima sa zapada i sa istoka Evrope
Cela odežda je od visokokvalitetne svile, protkana potkama, zelene, smeđe, crvene i bele boje sa zlatnim nitima.
Haljina je bila raskošnih boja sa zlatotkanim lavovima, geometrijskim motivima palmetama itd.
Možda vas zanima:

SLAVICI JE U SNU KNEZ LAZAR REKAO OVO, NJOJ SE POTOM DESILO PRAVO ČUDO NA VIDOVDAN: I sad svi u Kragujevcu govore samo o tome
Kada se Slavici i Saši Mijoviću iz Lužnice kod Kragujevca, rodilo drugo dete, sin Slađan, nisu odmah primetili podudarnost.

RIMSKO UTVRĐENJE SA NAJLEPŠIM MOZAIKOM U EVROPI Da li ste čuli legendu o nastanku Gamzigrada i ostalih utvrđenja na našem prostoru
Moćan grad, na 6,5 ha, sa oko 20 utvrđenih kula. Unutar se nalazila raskošna palata, dva paganska hrama, tri hrišćanske crkve i druge građevine; podni mozaici se smatraju ravnima najboljim ostvarenjima kasnoantičkog doba u Evropi.
Možda vas zanima:

SLAVICI JE U SNU KNEZ LAZAR REKAO OVO, NJOJ SE POTOM DESILO PRAVO ČUDO NA VIDOVDAN: I sad svi u Kragujevcu govore samo o tome
Kada se Slavici i Saši Mijoviću iz Lužnice kod Kragujevca, rodilo drugo dete, sin Slađan, nisu odmah primetili podudarnost.

RIMSKO UTVRĐENJE SA NAJLEPŠIM MOZAIKOM U EVROPI Da li ste čuli legendu o nastanku Gamzigrada i ostalih utvrđenja na našem prostoru
Moćan grad, na 6,5 ha, sa oko 20 utvrđenih kula. Unutar se nalazila raskošna palata, dva paganska hrama, tri hrišćanske crkve i druge građevine; podni mozaici se smatraju ravnima najboljim ostvarenjima kasnoantičkog doba u Evropi.
Možda vas zanima:

SLAVICI JE U SNU KNEZ LAZAR REKAO OVO, NJOJ SE POTOM DESILO PRAVO ČUDO NA VIDOVDAN: I sad svi u Kragujevcu govore samo o tome
Kada se Slavici i Saši Mijoviću iz Lužnice kod Kragujevca, rodilo drugo dete, sin Slađan, nisu odmah primetili podudarnost.

RIMSKO UTVRĐENJE SA NAJLEPŠIM MOZAIKOM U EVROPI Da li ste čuli legendu o nastanku Gamzigrada i ostalih utvrđenja na našem prostoru
Moćan grad, na 6,5 ha, sa oko 20 utvrđenih kula. Unutar se nalazila raskošna palata, dva paganska hrama, tri hrišćanske crkve i druge građevine; podni mozaici se smatraju ravnima najboljim ostvarenjima kasnoantičkog doba u Evropi.
Na dugmadima su predstave šlema sa bivoljim rogovima, što je heraldički simbol doma Lazarevića.
Printscreen
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)